Nekad su se ljudi znali provozati do Zagreba, ako ne automobilom, onda autobusom ili vlakom…
Put od Hercegovine do Zagreba najskuplji u povijesti
Cestarina od Imotskog do Zagreba, na jednoj od dražih ruta Hercegovcima, iznosi 29,70 eura ili nešto manje od 60 maraka, za osobna vozila, a s obzirom na to da je počela turistička sezona, na tu cijenu treba dodati još 10 posto, pa je ruta skuplja za oko 3 eura, piše Večernji list BiH.
Mnogi su zaboravili da je to poskupljenje turističke sezone bilo redovito do pojave koronavirusa pa se 2020. godine poskupljenje nije odigralo, kao ni sljedećih godina zbog raznih turbulencija, a tako je ostalo sve do ovoga 1. srpnja. Uvođenje sezonskih cijena cestarina za određene kategorije vozila proizlazi iz činjenice da se oko 40% ukupnog godišnjeg prometa ostvaruje u ljetnim mjesecima, a na pojedinim autocestama broj vozila ljeti povećava se i do tri puta u odnosu na ostatak godine. Posljedično tome, značajno se povećavaju i troškovi održavanja, sigurnosti, praćenja i upravljanja prometom u ljetnim mjesecima – objavili su iz Hrvatskih autocesta.
Prema tome, putovanje do Zagreba ovog je ljeta najskuplje u povijesti s obzirom na to da se u onom vremenu kad se zbog turizma povećavala cestarina za 10 posto cijena goriva kretala oko dvije marke po litri, dok je danas gorivo u BiH oko 2,66 KM. Što na to kažu vozači.
– Nekad su se ljudi znali provozati do Zagreba, ako ne automobilom, onda autobusom ili vlakom dok je još išao pa se tako išlo u metropolu. Danas je situacija drukčija, ide se uglavnom ako je nužno, zbog nekih poslovnih obveza – priča za Večernji list jedan od vozača koji često, upravo poslom, putuje za glavni grad Hrvatske. Pitali su ga isplati li se ići starom cestom koju oni koji ne žure ili imaju dovoljno strpljenja za dulju vožnju koriste.
– Pa nekad se govorilo da je vožnja autocestom brža, ugodnija i sigurnija. Brža je sigurno dok se vozite njome, ali kad treba izići s autoceste, u sezoni baš to i nije jednostavno, a onda se gubi i sva ta udobnost. Onda, je li sigurnija s obzirom na to da se juri autocestom i koliko se nesreća danas događa, ne znam baš. S druge pak strane, ako ste na staroj cesti, vožnja je spora, ali sigurnija, međutim, postavljeno je toliko nadzornih kamera da je pitanje isplati li se ići tim putem jer, iako vozite sporije, teško ćete ići ispod 40 km na sat, koliko je ponegdje ograničenje. Mislim da je netko računao da je 70 KM jeftinije ići starom cestom nego autocestom. Primjerice, na autocesti prosječni auto potroši 8 litara na 100 kilometara, a na staroj cesti 6 litara. Osobno, ako želim vidjeti nešto i imam vremena, onda biram staru cestu, svratim na ručak u stari Macolin restoran, a vozim opreznije da me ne bi radar negdje evidentirao – priča nam sugovornik. A upravo nadzorne kamere, osim sigurnosti, imaju na neki način cilj prisiliti vozače da plaćaju cestarinu, a stare ceste ostave za lokalce. Na cestama je oko 170 novih nadzornih kamera, a u ovoj godini bit će ih još.
– Gotovo polovina prekršaja zabilježena je nadzornim kamerama. Iz MUP-a otkrivaju da je najviše prekršaja prekoračenja brzine uz pomoć nadzornih kamera zabilježeno na lokacijama u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj, Policijskoj upravi zadarskoj i Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj – navedeno je, a upravo su to rute koje ovdašnji ljudi najviše koriste.
Ranije su iz MUP-a objasnili i da nadzorne kamere ne služe samo za hvatanje prebrzih vozača već se njima mogu bilježiti i drugi prekršaji. – Ako je riječ o fotografiji prekršaja visoke kvalitete, fiksnim uređajima za mjerenje brzine kretanja vozila moguće je utvrditi i prekršaje poput nepropisnog pretjecanja, korištenja mobitela i nekorištenja sigurnosnog pojasa za vrijeme upravljanja vozilom – tvrde. Kako doznajemo, bh. vozačima najveći je problem, uglavnom, brzina…, piše Vecernji.ba.
Vrisak.info
