“NATO snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet stabilne i sigurne Bosne i Hercegovine u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i drugim relevantnim međunarodnim sporazumima. Potičemo domaću pomirbu i pozivamo političke vođe da se suzdrže od razdorne i secesionističke retorike i djelovanja”. To je “najradikalniji” dio zaključaka NATO summita koji je okončan u glavnom gradu Latvije Vilniusu, koji je inače ocijenjen jednim od najvažnijih u povijesti Saveza upravo zbog ruske agresije na Ukrajinu te odgovora na taj izazov. U zaključku 76. NATO-ova komunikea koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu krajnje biranim riječima dodaje se kako Sjevernoatlantski savez ostaje predan euroatlantskim težnjama zemlje, piše Večernji list BiH.
– Nastavljamo podupirati reformske napore, kroz novodogovoreni paket za izgradnju obrambenih kapaciteta, NATO stožer u Sarajevu i širok raspon alata za sigurnost i partnerstvo, te kroz program reformi zemlje s NATO-om. Potičemo Bosnu i Hercegovinu da iskoristi potporu NATO-a i intenzivira napore kako bi ostvarila napredak u reformama u ključnim područjima, uključujući prijeko potrebne političke, izborne reforme, reforme vladavine prava, ekonomske i obrambene reforme, bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu u NATO – zaključuje se.
U najvećem dijelu bosanskohercegovačke javnosti prešućen je sadržaj ovoga dokumenta zbog toga što su propali pokušaji da se dodatno sigurnosno dramatizira situacija u Bosni i Hercegovini nakon poteza vlasti Republike Srpske, piše Vecernji.ba. Najglasniji u tim zagovorima bio je bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, a tu je ideju ponavljalo nekoliko propagandista, poput Jasmina Mujanovića, Majde Ruge ili pak Reufa Bajrovića, da je u Distriktu Brčko potrebno rasporediti NATO-ove snage kako bi se spriječila mogućnost odcjepljenja Republike Srpske. No, takva upozorenja očigledno nisu prihvaćena s vjerodostojnosti. “Najzaslužnija” za to je misija EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, ali i NATO stožer u Sarajevu, koji ne šalju posebno dramatična izvješća o zbivanjima u BiH. Sadržaj tih izvješća svodi se na ocjenu kako, osim političkih prijepora, ne postoje sigurnosne ugroze Bosne i Hercegovine te mogućnost izbijanja nasilja ili sukoba. Bosnu i Hercegovinu u glavnome gradu Litve zastupao je zamjenik ministra vanjskih poslova i voditelj Povjerenstva za suradnju s NATO savezom Josip Brkić. On je ocijenio kako je i nakon ovoga okupljanja na vrhu Sjevernoatlantskoga saveza BiH na korak bliže ostvarenju toga vanjskopolitičkoga cilja. – Moja politička opcija, moj politički habitus, vjeruje da je i Bosni i Hercegovini mjesto u punopravnom članstvu NATO-a, ali to će opet biti unutarnji konsenzus u BiH koji će NATO ispoštovati – istaknuo je zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić. Na summitu se nije razgovaralo o priključenju Bosne i Hercegovine Sjevernoatlantskom savezu jer je to odluka koju Bosna i Hercegovina treba donijeti suvereno onda kada bude vrijeme za to. – Ovog travnja Finska je postala zemlja članica. Imamo pozitivne signale za Švedsku. Nedavno su naši susjedi Crna Gora i Sjeverna Makedonija postali punopravne članice, tako da sam veliki optimist kada govorimo o politici otvorenih vrata. Temeljno je da NATO gaji odnos u kojemu u članstvo prima one zemlje koje to žele – rekao je.
On je dodao kako BiH u zemljama članicama NATO-a ima partnere i prijatelje koji će pomoći u modernizaciji i boljoj opremljenosti i integritetu Oružanih snaga BiH. Uz očekivani fokus na Ukrajini, na marginama summita održan je sastanak na razini ministara vanjskih poslova zemalja NATO saveza i kolega iz Moldavije, Gruzije i Bosne i Hercegovine. Važnim su mnoge zemlje iz NATO-a ocijenile uspostavu izvršnih vlasti na razini države, kao i brzo formiranje Povjerenstva za suradnju s NATO-om. Jedan dio država pak je izrazio zabrinutost potezima i retorikom koji vode slabljenju institucija Bosne i Hercegovine te secesionizmu. Države vjeruju da je mir, stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine ujedno mir i sigurnost prostora Europe ili takozvanog euroatlantskog prostora u kojem su zemlje članice NATO-a. Potpora je upućena Bosni i Hercegovini i u kontekstu “defence capacity building” programa u kojem su pojedine zemlje članice rekle da će donirati sredstva. Velika Britanija najavila je kako će donirati oko milijun funti, a Republika Hrvatska oko 500.000 eura.
Vrisak.info
