Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donio je značajne promjene koje će utjecati na način na koji umirovljenici mogu kombinirati rad i primanje mirovine.
Dosad je bilo moguće raditi uz primanje pune mirovine jedino na pola radnog vremena, no od 1. siječnja 2026. godine uvodi se mogućnost rada na puno radno vrijeme uz isplatu 50 posto mirovine.
Ova novost izazvala je polemike, naročito među oporbenim političarima i predstavnicima umirovljeničkih udruga, koji smatraju da je nepravedno „uskraćivati“ pola mirovine osobama koje su je zaslužile radom na puno radno vrijeme i uplatom doprinosa.
Ipak, valja podsjetiti da su dosad neke skupine umirovljenika već imale pravo na takav kombinirani model rada i mirovine, prema posebnim propisima.
Više umirovljenika nastavit će raditi
Prema procjenama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u 2026. godini gotovo 9 tisuća umirovljenika iskoristit će mogućnost rada dužeg od pola radnog vremena nakon 65. godine života, uz isplatu pola mirovine.
Ministarstvo rada i socijalne politike očekuje da će do 2028. godine broj takvih radnika umirovljenika premašiti 53 tisuće. Također, procjenjuje se da će do iste godine gotovo 6 tisuća osoba nastaviti obavljati obrt uz pola mirovine nakon navršene 65. godine.
Prema podacima HZMO-a, u svibnju ove godine na pola radnog vremena i uz mirovinu radilo je više od 36 tisuća umirovljenika, a od početka iduće godine dio njih moći će raditi i puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine.
Bonifikacije za dulji rad
Jedna od važnih novosti koja je već stupila na snagu tiče se bonifikacija za rad nakon 65. godine. Država je omogućila povećanje mirovine za 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu, bez dosadašnjih ograničenja.
Ranije je maksimalno povećanje bilo 27 posto i primjenjivalo se samo na osobe s najmanje 35 godina staža. Sada taj limit ne postoji, pa svi koji rade dulje od 65., pa čak i 70. godine života, mogu ostvariti znatno veće mirovine.
Prema procjenama resornog ministarstva, ove izmjene trebale bi povećati prosječnu mirovinu za oko 40 eura, s ciljem da do 2028. godine prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 800 eura.
Primjeri iz prakse
Na konkretnom primjeru, muškarac s 30 godina radnog staža koji se odluči raditi tri godine nakon 65. godine, dobiva povećanje mirovine od 16,2 posto u odnosu na odlazak u mirovinu točno s 65 godina. Ako radi do 72. godine, njegova mirovina može biti i 37,8 posto veća.
Žene koje trenutačno imaju pravo na mirovinu s 63 godine i devet mjeseci od sljedeće godine moraju čekati do 64 godine, ali će im se za rad do 65. povećanje mirovine iznositi 6,75 posto.
Vrisak.info
