Kad su se prije nekoliko godina prve grupe migranata pojavile u Bosni i Hercegovini, one su prvenstveno bile sačinjene od obitelji, a često je i nekoliko generacija putovalo zajedno. Danas na ulicama bh. gradova, a pogotovo u Krajini, mogu se primijetiti samo mlađi muškarci.
Novi izvještaj FRONTEX-a (Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu) govori da je broj migranata registriranih na vanjskim granicama EU manji za 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao osnovni razlog i dalje se navodi pojava pandemije koronavirusa, kaže za Klix.ba ekspert za sigurnosna pitanja Safet Mušić.
“Prema istom izvještaju broj migranata u srpnju ove godine je povećan gotovo za trećinu u odnosu na lipanj, ali većina je registrirana u području srednjeg i zapadnog Sredozemlja. Dok je po tom izvještaju FRONTEX-a broj registriranih migranata na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti za 40 posto manji nego u lipnju. Aktivnost migranata i pokreti na zapadnobalkanskoj ruti su posljedica ublažavanja mjera na suzbijanju pandemije u Grčkoj, kao i veliki broj migranata koji se od ranije nalazi u ovoj državi. Tako da nemaju uporišta informacije koje govore da je povećan broj ulazaka migranata u BiH i od izuzetne je važnosti vjerodostojno izvještavati o ovom pitanju”, podvlači Mušić.
Mušić potvrđuje da kad se gleda struktura migranata vidljivo je da je oko 90 posto njih koji borave na prostoru BiH mlađe životne dobi, muškarci, samci.
“Vrlo je mali broj migranata koji s obiteljima pokušavaju doći do EU, a osnovni razlog je što su granice sve više zatvorene, što su putevi koje koriste migranti izuzetno rizični, neprohodni, a često mjesecima pješače uglavnom noću i bez hrane i osnovnih potreba. Migranti imaju mobitele i osim što im služe da prate rute kretanja, oni vrlo aktivno razmjenjuju informacije o uvjetima puta, mjestima prelaska granice, stanju u područjima koja treba preći i slično. Takve povratne informacije dolaze i do obitelji koje žive u državama koje su polazište migracija ili su u kampovima u Grčkoj i Turskoj, tako da je njihova procjena da je preveliki rizik voditi djecu, starce, odnosno kompletne obitelji. U Grčkoj se nalazi, prema procjenama međunarodnih organizacija, do 30 posto migranata s obiteljima, ali se zbog rizičnog putovanja ne preporučuje da kreću u neizvjesno putovanje”, pojašnjava on.
Mušić kaže i kako, kad se govori o poštivanju UN konvencija, kao i regulativa EU koje se odnose na poštivanje ljudskih prava, a time i prava koja imaju ljudi u pokretu-migranti, te obaveza koje bi BiH po tom pitanju trebala izvršavati, onda i nisu važne činjenice koliko godina imaju migranti, odakle su, jesu li ekonomski migranti ili bježe od sukoba.
“Obaveza svake normalne i demokratske države je da s njima postupa u skladu s međunarodnim pravom i međunarodnim aktima koji reguliraju prava migranata, ali i obaveze država u tim situacijama. Nikako se ne smije dozvoliti da javnost i građani u lokalnim zajednicama nasjednu na lažne informacije i da samonicijativno rješavaju to pitanje, potreban je zajednički i planski pristup rješavanju stanja od državnog, preko entitetskih i kantonalnih nivoa, do općina, uz aktivno učešće lokalne zajednice koja trpi i najveće posljedice trenutnog stanja s migracijama u BiH. Evidentno je da su migracije pitanje koje ne može riješiti nijedna država sama pa tako ni BiH nema utjecaja na migracijske tokove te je neophodna tijesna saradnja sa EU kako bi naša država bila podržana i lakše stavila pod kontrolu pitanje migracija”, zaključuje Mušić.
Migrantska kriza posebno je naglašena u Krajini te glavnom gradu BiH. Prema nekim informacijama, na ulicama Sarajeva nalazi se više od pet tusuća migranata koji usložnjavaju sigurnosnu situaciju u BiH.
Vrisak.info
Isilovci ostali bez države i posla-