Proljetna sjetva u Bosni i Hercegovini trebala bi početi u optimalnim agrotehničkim rokovima, a prema procjenama nadležnih institucija i stručnjaka, na tržištu je uglavnom osiguran sadni i sjemenski materijal za ovu sezonu.
Ipak, poljoprivrednici se i ove godine suočavaju s nizom izazova, među kojima su klimatske promjene, ovisnost o uvozu sjemena, neregistrirana proizvodnja sadnica te potreba za snažnijom stručnom i institucionalnom podrškom proizvođačima.
Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za Fenu navode da se ove godine očekuje sjetva kukuruza za zrno, silažnog kukuruza, soje i povrtnih kultura na površinama približno istim kao i prethodnih godina, dok proizvođači trenutno obavljaju pripreme i čekaju optimalne vremenske uvjete i stanje zemljišta.
Prema podacima ministarstva, nema značajnijih poteškoća u nabavci repromaterijala.
– Prema našim saznanjima nema poteškoća pri uvozu i dostupnosti sjemena i sadnog materijala na lokalnom tržištu, jer su dobavljači izvršili nabavku repromaterijala za sjetvu – navode iz ministarstva.
Dodaju da kontrolu kvaliteta sadnog materijala provode Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo i Federalni agromediteranski zavod Mostar, dok fitosanitarne inspekcije na graničnim prijelazima vrše kontrolu pošiljki prilikom uvoza.
Rukovodilac Odjeljenja za sjemenarstvo, rasadničarstvo i zaštitu zdravlja bilja u Federalnom zavodu za poljoprivredu Berina Bašić ističe da je upotreba certificiranog sjemena ključna za stabilnu i sigurnu proizvodnju.
– Upotreba certificiranog sjemena i sadnog materijala veoma je važna jer garantira sigurnost same proizvodnje, osigurava veću produktivnost, čistoću sorti i otpornost na bolesti, što rezultira sigurnijim i većim prinosima – kazala je Bašić.
Istovremeno upozorava na dugogodišnji problem neregistrirane proizvodnje voćnih sadnica.
– Takva proizvodnja predstavlja nelojalnu konkurenciju registriranim proizvođačima, a kvalitet sadnog materijala je upitan jer nema službenog nadzora. To može dovesti i do pojave i širenja karantenskih štetnih organizama – navela je Bašić, dodajući da sve veći broj proizvođača zbog toga odustaje od proizvodnje, dok je za 2026. godinu najavljeno i zatvaranje voćnog rasadnika Srebrenik, važnog za proizvodnju autohtonih sorti voća u BiH.
Prema riječima pomoćnice ministra u Sektoru za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Posavske županije Mande Oršolić, rokovi proljetne sjetve sve manje zavise od kalendara, a sve više od temperature tla.
– Sa sjetvom se može početi kada se sjetveni sloj tla zagrije na oko deset stupnjeva Celzijusa. Zbog opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva nepoželjno je sjetvu započinjati prije početka aprila – kazala je Oršolić.
Dodala je da se posljednjih godina, zbog sušnih perioda, sve više prilagođavaju rokovi sjetve.
– Ogledi su pokazali da kukuruz i suncokret bolje podnose ranije rokove sjetve, dok soja daje bolje rezultate u kasnijoj sjetvi, jer se tako izbjegava cvjetanje i oplodnja u vrijeme najvećih vrućina – navela je.
Na području Posavske županije, kako je kazala, na tržištu je dostupan širok izbor sadnog i sjemenskog materijala, posebno za ratarsku proizvodnju.
– Ratarska proizvodnja se odvija na najvećem dijelu površina i ujedno je najintenzivnija, pa je pokrivenost sjemenom i najveća. Od sadnog materijala voća dostupne su vrste poput jabuke, kruške, šljive i lijeske, dok je za veće količine sadnica trešnje, višnje, kajsije, breskve i dunje potrebno unaprijed najaviti količine – rekla je Oršolić za Fenu.
Proljetni radovi podrazumijevaju i niz zaštitnih mjera protiv bolesti i štetočina.
– Proljetna zaštita zasniva se uglavnom na preventivnim tretmanima herbicidima, fungicidima i insekticidima, dok se kod voćnih kultura posebna pažnja posvećuje suzbijanju lisnih uši, savijača, cvjetojeda i osica, te bolesti poput kovrčavosti lista, pjegavosti i pepelnice – pojasnila je.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zeničko-dobojske županije navode da optimalni rokovi sjetve zavise od vrste biljke i njene osjetljivosti na kasne mrazeve, dok dostupnost sadnog materijala u velikoj mjeri zavisi od uvoza jer Bosna i Hercegovina nema razvijenu proizvodnju sjemenskog materijala.
Također upozoravaju na smanjenje količine padavina posljednjih godina, što dodatno utječe na planiranje sjetve.
– Uočava se trend smanjenja zaliha vode u zemljištu, zbog čega je potrebno ranije obaviti sjetvu kako bi biljke iskoristile raspoloživu vlagu – navode iz ministarstva.
Fejzo Begović iz Poljoprivrednog zavoda Tuzlanske županije upozorava da klimatske promjene već značajno utječu na rokove sjetve.
– Ništa više nije i neće biti kao prije. Rokovi će se pomjerati i do 15 do 20 dana ranije ili kasnije nego što je to bilo ranije – naveo je Begović.
Dodao je da je jedan od najvećih problema i nekontrolirana proizvodnja sadnog materijala.
– Na tržište dolaze sadnice koje daju tek oko 20 posto planiranog prinosa, iako se na njih troši mnogo novca i vremena – upozorio je.
Ističe i da se proizvodnja voća i povrća sve više seli u plasteničke i stakleničke prostore, dok uzgoj na otvorenom postaje sve rizičniji zbog klimatskih promjena.
Iz Uprave Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja podsjećaju da se reprodukcijski materijal poljoprivrednih biljaka može uvoziti isključivo preko graničnih prijelaza na kojima je organizirana fitosanitarna inspekcija.
Uvoznik mora biti upisan u registar dobavljača i imati suglasnost nadležnog entitetskog ministarstva poljoprivrede, dok fitosanitarni inspektori na granici provjeravaju dokumentaciju, zdravstveno stanje i porijeklo sadnog materijala.
Cilj takvog sistema kontrole je sprečavanje unošenja i širenja karantenskih štetnih organizama koji mogu prouzrokovati velike ekonomske štete u poljoprivrednoj proizvodnji.
Stručnjaci ocjenjuju da će uspješnost ovogodišnje proljetne sjetve u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri zavisiti od vremenskih prilika, dostupnosti kvalitetnog sadnog materijala i efikasne podrške poljoprivrednim proizvođačima u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena.
Vrisak.info
