Kako će se BiH boriti s energetskom krizom i izrađuje li tko cjelokupnu strategiju koja bi bila neki smjer da ova zemlja lakše prebrodi nadolazeću zimu, a što će biti temelj i za zime koje predstoje jer ne znamo dokad će ove svjetske zavrzlame trajati, pitanje je na koje zasad nema odgovora, piše Večernji list.
Zna se da su nedavno donesene smjernice u kojima se preporučuje da optimalna temperatura u stambenom prostoru bude 21 stupanj, u hodniku od 14 do 18 stupnjeva, u spavaćoj sobi 18 stupnjeva…, pa će ugradnja radijatorskog termostatskog ventila donijeti uštedu od čak 20 posto, sobnog termostata do 15 posto, LED žarulja i do 90 posto. I budimo realni, mnogi se neće ovih stvari pridržavati jer možda je dugoročno isplativije, ali sve nove investicije koštaju, a građani su ionako opterećeni raznim troškovima da bi sada izdvajali za ventile 30, 50, 100 eura… Kada se dokumenti u BiH donose, na papiru sve izgleda lijepo, međutim, tko sve financira? Odgovor je: Građani. Za razliku od razvijenih zemalja koje donesu dokument, a onda idu prema cilju da ga realiziraju, u BiH se dokument donese čisto kao potvrda nekog rada i dokazivanja nečega, ali bez konkretnih rezultata on je beskoristan. Uzmimo primjer Njemačke koja je krajem rujna donijela nove mjere u borbi protiv energetske krize. Država je odlučila od sebe izdvojiti čak 200 milijardi eura. – Cijene moraju padati i savezna vlada učinit će sve što je u njezinoj moći da umirovljenici, obitelji, ali i poduzetnici i industrija budu u stanju plaćati svoje račune za energiju – rekao je njemački kancelar Olaf Scholz prilikom predstavljanja novog vladinog energetskog paketa pomoći. S ranijom pomoći iz ove godine, to je već 300 milijardi eura, a potrošače štiti od preopterećenja i financira poticaje za štednju energije. Također, Njemačka otvoreno govori i o zabrani cjelodnevne vožnje po uzoru na 1970. godinu kada je ta sila prebrodila naftnu krizu i takvim rješenjem. I to ne zagovaraju samo mali ljudi nego i izvršni direktor njemačkog proizvođača automobila Audi Markus Duesmann. Kada jedan od najmoćnijih ljudi autoindustrije, kojemu će to nanijeti izravne gubitke, kaže da bi uvođenje ograničenja brzine na autocestama i dani bez automobila mogli pomoći Njemačkoj u borbi s energetskom krizom, onda je jasno kolika je solidarnost vlada i spremnost da se raznim mjerama najjača europska sila izvuče iz ove situacije. A ondje gdje su paketi pomoći nedovoljni izlazi se na ulice. Tako je u Francuskoj više od 500 velikih pekara održalo jednodnevni prosvjed zbog rasta troškova. Zatvorili su svoja vrata na jedan dan da osvijeste vodeće ljude u kakvoj se situaciji nalaze. Francuska je ograničila rast cijena energije za mala poduzeća na 15 posto, ali na njima je odgovornost da ispune tri kriterija, da imaju prihod manji od 2 milijuna eura godišnje, da zapošljavaju do 10 radnika i da troše ograničenu količinu električne energije. Pretpostavlja se da će zbog najavljenih prosvjeda donijeti još neke mjere kako bi ublažili udar na građane. Ove godine energenti su poskupjeli za čak 60 posto, što je rekord u svjetskim razmjerima.
Svjetska banka u novom izvješću navodi da se u 2023. očekuje pad cijena za 11 posto. Međutim, bilo je i dosad prognoza pojeftinjenja, rasta BDP-a…, a onda se dogode pandemija pa rat. U izvješću se navodi i da je značajan porast proizvodnje ugljena ugrozio ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena, ali i za to krivce treba tražiti u prošlim vremenima kada se moglo, a nije se reagiralo. Kada je BiH u pitanju, mjesecima se muka muči s drvima, peletom, grijanjem na plin, a zima tek predstoji. Mnogi se zbog astronomskih cijena nisu opskrbili. Stanovništvo treba pomoć, i to ne samo u obliku preporuka nego konkretnu kako bi se prebrodila aktualna situacija.
Vrisak.info
