Samo od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) BiH u novoj tranši tražit će više od milijardu KM, a više od toga očekuje se od Europske komisije u narednim godinama. Ipak, za razliku od ranijeg razdoblja, ovaj novac bit će mnogo strožije uvjetovan, a pogledi će biti upereni i u “zlatne koke sustava” – zapošljavanje i nabavke.
Aranžmani s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Europskom komisijom kroz “makroekonomsku podršku BiH”, su programski aranžmani koji trebaju podržati makroekonomsku stabilnost, saniranje socijalnih i ekonomskih šteta prouzrokovanih pandemijom, te doprinijeti ubrzanom i održivom ekonomskom oporavku, kaže za Klix.ba Haris Abaspahić ekonomski analitičar iz sarajevskog Centra za politike i upravljanje (CPU), koji živi i radi u Washingtonu.
“Na našim je vladama da se izjasne o programu reformi, oblastima, prioritetima i sektorima gdje je pomoć potrebna te da program usaglase s međunarodnim partnerima. Naravno da EU i međunarodne financijske institucije imaju jasnu sliku o reformskim prioritetima u zemlji.
Tu ne treba očekivati velika iznenađenja – to je nastavak provedbe prethodne Reformske agende, provedba prioriteta defintanih od EU, te prethodnim aranžmanima s MMF-om i preporukama Svjetske banke”, kaže on.
Podrška povećanju konurentnosti, privatnom sektoru i poboljšanju poslovnog okruženja, javne uprave, sektora državnih poduzeća, zdravstva i upravaljanja javnim financijama i investicijama su oblasti koje su dugo na vrhu liste reformskih prioriteta te će sigurno naći mjesto i u novim planovima, dodaje te podvlači kako su to pretežno prioriteti u kojima nije ostvaren preveliki napredak u prethodnom periodu.
“Nadam se da će mogućnost da osiguramo sredstva za ulaganja u realizaciju ovakvog programa dati poticaja vladama da se vrate na reformski put. U kontekstu reforme javne uprave – povećanje transparentnosti i efikasnosti javnih nabavki, profesionalizacija i depolitizacija javne uprave, posebno u oblasti zapošljavanja i nabavki u javnom sektoru su od iznimne važnosti, ali ove reforme nije jednostavno provesti.
Nedvojbeno da će postojati otpori ovim reformama te da politička cijena rješavanja ovih pitanja nije mala, ali je i ulog veliki – radi se o sredstvima preko milijardu KM za ulaganja u saniranje posljedica krize i poticaj posrnuloj ekonomiji”, kaže on.
Nastavlja kako za ove oblasti postoji nedvojben interes bh. javnosti.
“Manje štela, brz i pošten odabir najboljih ponuđača usluga i radova te odabir najboljih za rad u javnom sektoru su prioriteti koji mogu imati dalekosežan pozitivan utjecaj na ekonomiju i društvo uopće.
Modaliteti koji uključuju vanjsku podršku kod planiranja i provedbi strateških nabavki, kao i odabira najboljih u javnoj službi, bi trebali biti dobrodošli. Koliko će biti efikasni ovisit će o spremnosti naših vlada da se posvete ovim inicijativama. Postoji niz dobrih modela i praksi u okruženju koje treba uzeti u obzir, uključujući i primjenu tehnoloških alata u sferi e-Governancea”, zaključio je Abaspahić.
Intenzivna potreba za zaduživanjem iskazana je u našoj zemlji posebno nakon pandemije i korona-krize, a pregovore o novom aranžmanu MMF-a najavila su tri premijera nakon svog posljednjeg sastanka.
Već od ranije se spekulira o uslovima pod kojim će našoj zemlji biti odobrena sredstva iz novog višegodišnjeg sustava financiranja Europske komisije. Ukrajina, koja se nalazi u našem “kreditnom razredu”, dala je pod kontrolu javne nabavke i zapošljavanje, a obavezala se i na kompletnu reformu javnog sektora.
Vrisak.info
