Jedan od najistaknutijih bosanskohercegovačkih glumaca, pisaca i kulturnih djelatnika, Josip Pejaković, preminuo je sinoć u 78. godini života.
Vijest o njegovoj smrti potvrdio je njegov sin, Dejan Pejaković, a brojni umjetnici, intelektualci i prijatelji opraštaju se od njega putem društvenih mreža.
Pejaković je posljednje desetljeće života vodio tešku borbu s nizom zdravstvenih problema, uključujući 17 operacija. Ipak, još 2019. godine istaknuo je da se uspio oporaviti unatoč tome što su ga mnogi smatrali “otpisanim”, prenosi Klix.
Rođen je 1948. godine u Travniku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Dramsku naobrazbu stekao je u Sarajevu, u klasi Kaće Dorić i Josipa Lešića, a diplomirao je ulogama u Čehovljevoj predstavi Tri sestre i Koncertu u jajetu Fernanda Arrabala.
Tijekom karijere ostvario je više od 50 premijernih uloga u Narodnom pozorištu Sarajevo, a igrao je i u brojnim filmskim ostvarenjima, među kojima se ističu Ljudski faktor i Kuća pored puta. Posebno je bio poznat po svojim autorskim monodramama, kao što su Oj, živote i On meni nema Bosne.
Publika ga pamti po nezaboravnim izvedbama u predstavama Kralj Lear, Hamlet u selu Mrduša Donja, Legenda o Ali-paši, Divlje meso, Hasanaginica, Braća Karamazovi, Omer-paša Latas i mnogim drugim.
Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima: dobitnik je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva (1974.), Nagrade ZAVNOBiH-a za životno djelo (1991.) te nagrade Udruženja dramskih umjetnika BiH.
Osim glume i pisanja, Pejaković je bio i glazbeno aktivan, jedno vrijeme bio je pjevač travničke rock grupe Veziri, prije nego ga je zamijenio Seid Memić Vajta. Nakon toga potpuno se posvetio kazalištu i pisanju.
Od 2001. do 2003. godine obnašao je dužnost direktora Drame Narodnog pozorišta Sarajevo.
Njegova posljednja knjiga, Sevdalinka, objavljena je u svibnju 2022. godine. U tom je razdoblju, zajedno s glazbenikom Rambom Amadeusom, podnio inicijativu prema UNESCO-u da se sevdalinka uvrsti na popis nematerijalne svjetske kulturne baštine.
Odlazak Josipa Pejakovića ogroman je gubitak za bosanskohercegovačku kulturu. Ostat će zapamćen kao jedan od najsnažnijih i najoriginalnijih umjetničkih glasova svog vremena, čiji su rad i prisutnost obilježili desetljeća kulturnog života BiH.
Vrisak.info
