Zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić jučer je na društvenoj mreži X (bivši Twitter) objavio snažnu reakciju na tretman hrvatske vojske (HVO) i položaja Hrvata u BiH u državnom vrhu, piše Večernji list BiH.
U svojoj objavi Galić je naglasio kako su članovi Predsjedništva BiH već tri godine ignorirali HVO, stradanje Hrvata i njihove zajednice.
Ova tvrdnja uslijedila je nakon posjeta Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, lokaciji Galice na Vlašiću, gdje je ponovno odavao počast Mehmedu Alagiću, ratnom zapovjedniku Armije RBiH, koji nije dočekao pravdu pred Haaškim sudom.
Komšić je spomenuo Alagića i govorio u superlativima, ponovno veličajući njegovu ulogu u bošnjačkoj verziji posljednjega rata. Alagić je bio optužen za ratne zločine, no nije dočekao pravdu. Za razliku od Envera Hadžihasanovića i Amira Kubure, zapovjednika Armije BiH, koji su osuđeni za ratne zločine počinjene nad Hrvatima.
Galić je u svojoj objavi naglasio kako takvo ponašanje Predsjedništva BiH nije samo nepažnja već i svjesna politička odluka koja odražava ignoriranje prava i dostojanstva hrvatskoga naroda.
Marginalizacija Hrvata u državnim institucijama
Objavio je i tri fotografije na kojima se vide drugi članovi Predsjedništva BiH – Željka Cvijanović i Denis Bećirović – kako odaju počast srpskim i bošnjačkim vojnicima, dok ni jedan od članova Predsjedništva nije odao počast poginulim pripadnicima HVO-a.
Prema Galiću, to jasno upućuje na marginalizaciju Hrvata u političkom i institucionalnom kontekstu BiH, što duboko pogađa osjećaj jednakosti i ravnopravnosti u zemlji.
Galićeva objava postavlja pitanje selektivnog odnosa prema ratnoj povijesti i marginaliziranja određenih naroda u BiH.
Ignoriranje obljetnica i mjesta stradanja
Galić je uputio na činjenicu da Predsjedništvo BiH već tri godine zaredom nije sudjelovalo ni u jednoj protokolarnoj aktivnosti vezanoj uz HVO ili mjesta stradanja Hrvata, poput Križančeva Sela, Uzdola, Grabovice, Briševa, Livna, Bugojna, Doljana i mnogih drugih, koja su duboko ukorijenjena u kolektivnoj memoriji hrvatskoga naroda.
Pa i Hudutskoga kod Rame, u kojemu su jučer obilježene 32 godine od ubojstva 22 zarobljena pripadnika HVO-a. Izostanak institucionalnih aktivnosti stvara snažan politički i simbolički dojam isključenosti hrvatskoga naroda iz službenog državnog protokola, što ima dalekosežne posljedice za društveni i politički sustav BiH.
Od 2022. do 2025. godine Predsjedništvo BiH nije izdalo ni jednu službenu izjavu, prisustvovalo ni jednoj obljetnici, niti odalo počast poginulim pripadnicima HVO-a – izjavio je Galić, naglašavajući kako izostanak bilo kakvog priznanja HVO-u ili posjeta važnim mjestima i aktivnostima vezanim uz hrvatski narod jasno upućuje na političku marginalizaciju Hrvata u BiH.
Komšić je na događaju u središnjoj Bosni ponovio svoja stajališta o ratu i ratnim herojima, veličajući pred Haaškim sudom optužene za ratne zločine, dok je istodobno potpuno zanemario, primjerice, obližnje spomen-obilježje posvećeno 14 ubijenih Hrvata, također na Galici.
Potreba ravnoteže i jednakosti
Galić je istaknuo kako se na tom događaju s namjerom ignoriralo borbu i stradanje hrvatskoga naroda jer nije bilo ni jednog spomena spomen-obilježja koje odaje počast žrtvama HVO-a.
U ovom kontekstu naglašava važnost ravnoteže i jednakosti u priznavanju svih žrtava rata, bez obzira na njihov etnički ili vjerski identitet. Selekcija i izostavljanje priznavanja Hrvata kao žrtava rata stvara ozbiljan problem u političkoj ravnoteži BiH.
Ovdje se postavlja pitanje što znači imati političko tijelo koje ne prepoznaje i ne poštuje sve narode koji čine BiH.
Demokratska legitimnost pod upitnikom
Tretman Hrvata, kao naroda koji je pretrpio strahovite gubitke, dodatno je narušen političkim odlukama koje ignoriraju važna mjesta stradanja. Kombinacija institucionalne šutnje i političke selektivnosti u priznavanju ratnih žrtava otvara ozbiljna pitanja o funkcionalnosti i legitimnosti Predsjedništva BiH.
U trenutku kada je član Predsjedništva BiH izabran glasovima bošnjačkoga biračkog tijela, a ne hrvatskoga, jasno je da institucionalna ravnoteža nije usklađena s voljom svih naroda.
Ovaj politički inženjering dovodi u pitanje demokratsku legitimnost odluka koje Predsjedništvo donosi uime sva tri naroda.
Galićev apel upućuje na duboko ukorijenjenu institucionalnu šutnju koja se sve više institucionalizira i koja je usmjerena prema ignoriranju dijela stvarne povijesti Bosne i Hercegovine.
Vrisak.info
