U BiH, gdje su hrvatski birači najbrojniji, na izbornu nedjelju, 29. prosinca, otvorit će dva biračka mjesta manje nego prije pet godina, najviše u Mostaru (20), potom u Vitezu (osam), Livnu i Orašju (po četiri), Sarajevu (tri), Tuzli (dva) i Banjoj Luci (jedno).
Predsjednika Republike Hrvatske birači će, osim u Hrvatskoj, moći birati i u inozemstvu, u 38 država, na 105 biračkih mjesta, što je u odnosu na izbore iz 2019., manje i država i biračkih mjesta, tada se glasovalo u 47 država, na 124 biračka mjesta.
Popis biračkih mjesta s adresama, na svojoj je mrežnoj stranici objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP).
Izvan Hrvatske najviše ih je u Bosni i Hercegovini (42) i Njemačkoj (17), potom u Australiji i Sjedinjenim Državama (po četiri), Srbiji, Italiji (po tri), Austriji, Crnoj Gori, Kanadi, Švicarskoj, Mađarskoj (po dva). Po jedno će biračko mjesto biti, primjerice, otvoreno u Sloveniji, Irskoj, Velikoj Britaniji, Rusiji, Kini, Kosovu, Turskoj itd.
U BiH, gdje su hrvatski birači najbrojniji, na izbornu nedjelju, 29. prosinca, otvorit će dva biračka mjesta manje nego prije pet godina, najviše u Mostaru (20), potom u Vitezu (osam), Livnu i Orašju (po četiri), Sarajevu (tri), Tuzli (dva) i Banjoj Luci (jedno). U odnosu na prosinac 2019., broj biračkih mjesta u Sarajevu i Banjoj Luci je prepolovljen, u Vitezu su dva manje, a u Tuzli jedno manje. U Orašju (BiH), gdje 2019. nije bilo biračkih mjesta, sada će biti četiri, a jedno mjesto više otvorit će se u Mostaru.
U Njemačkoj će se, u odnosu na prosinac 2019., kada ih je bilo 17, otvoriti pet biračkih mjesta manje. Po tri će se otvoriti u generalnim konzulatima u Munchenu i Stuttgartu, po dva u konzulatima u Frankfurtu i Dusseldorfu, a po jedno u konzulatu u Hamburgu i u hrvatskom veleposlanstvu u Berlinu. Birači s prebivalištem u Hrvatskoj, koji će na izbornu nedjelju, 29. prosinca, biti u inozemstvu, mogu tamo i glasovati ako se do 18. prosinca prethodno registriraju.
Zahtjev za prethodnu registraciju mogu podnijeti putem usluge e-Birači unutar sustava e-Građani ili nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba na objavljenim obrascima. Nadležna upravna tijela županija i Grada Zagreba, koja vode registar birača, na svojim mrežnim stranicama objavit će svoje kontakt podatke i informacije o vremenu i mjestu rada.
Što se uzima u obzir kod određivanja biračkih mjesta?
Biračka mjesta u inozemstvu, tj. u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništva (DKP), DIP određuje u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, uzimajući u obzir od njih zaprimljene ocjene o mogućnosti organizacije biračkih mjesta u pojedinim DKP-ovima.
„Na načelnoj razini, kod određivanja biračkih mjesta u inozemstvu uzima se u obzir npr. sigurnosna situacija u zemlji primateljici, osiguranje minimalnih uvjeta za imenovanje i rad biračkih odbora, mogućnost osiguravanja tajnosti glasovanja i sl.“, objašnjava DIP.
Navodi i da je, u odnosu na 2019., a temeljem zaprimljenih informacija, prihvaćen prijedlog da se biračka mjesta ne određuju u Albaniji, Alžiru, Brazilu, Finskoj, Indoneziji, Izraelu, Japanu, Južnoj Africi, Ukrajini te Afganistanu. Zbog vremenske razlike, prva biračka mjesta za izbor hrvatskog predsjednika otvaraju se u Australiji, a posljednje u Sjedinjenim Američkim Državama, u Los Angelesu, piše Večernji list.
Vrisak.info
