Pred Bosnom i Hercegovinom u mjesecima koji slijede težak je posao na ispunjavanju uvjeta iz mišljenja Europske komisije kako bi konačno dobila status kandidata, a na tom putu brojne su prepreke, počevši od onih političke naravi pa do pitanja koja spadaju u domenu ekonomije i strateškog planiranja, piše Večernji list BiH.
Ključna zamjerka je činjenica da BiH zapravo nema nacionalni program za usvajanje acquisa iako je isti zakonska obveza prema SSP-u i od iznimnog je značaja za planiranje i pojednostavljenje procesa usklađivanja zakonodavstva EU-a u cijeloj zemlji.
A da bi se europska pravna stečevina usvajala učinkovito, potreban je i Mehanizam koordinacije koji postoji, no koji, barem ako je suditi po mišljenju Europske komisije, nije zaživio u punom kapacitetu.
Suradnja različitih razina
Dokaz tomu je tvrdnja Bruxellesa kako su vlade poduzele određene korake kako bi se osigurala koordinacija u pitanjima europskih integracija, uključujući uspostavljanje Mehanizma koordinacije procesa europskih integracija, ali koji još ne funkcionira u potpunosti. Kapaciteti vlasti za planiranje politike i koordinaciju na svim razinama vlasti i dalje su nedostatni, a posebno je upozoravajuća tvrdnja kako suradnja među zakonodavnim skupštinama te njihovi kapaciteti za procjenu zakonodavstva u odnosu na acquis EU slabe i također bi trebali biti značajno poboljšani, po potrebi udruživanjem resursa u cijeloj zemlji.
Istodobno, u strukturalnom pogledu ograničavajuće je što su administrativni kapaciteti slabi i nedostaju učinkovite koordinacijske strukture za upravljanje 14 vlada u zemlji. Kao posljedica toga, Bosna i Hercegovina suočava se sa značajnim izazovima u provođenju i primjeni zakonodavstva koji proizlaze iz ciljeva integracije u EU. Potrebni su značajni i održivi napori da bi zemlja mogla preuzeti obveze koje proistječu iz članstva u EU. Imajući u vidu da 14 rukovoditelja u BiH ima nadležnosti koje su povezane s provedbom acquisa EU-a, potrebno je, a to je jedan od glavnih zadataka pred vlasti naše zemlje, uložiti značajne napore i u velikoj mjeri ojačati kapacitete zemlje na svim razinama kako bi se Bosna i Hercegovina mogla nositi s obvezama u pogledu članstva u EU.
Druga tematska cjelina na kojoj Bosna i Hercegovina još uvijek ne uspijeva položiti zahtjevan ispit Europske unije je reforma javne uprave. Stoga i ne čudi poruka koja je stigla iz Bruxellesa kako je potrebno uložiti velike napore kako bi se osiguralo usklađivanje propisa s načelima reforme javne uprave (RJU), kao i učinkovita provedba. Vlasti na svim razinama trebaju, jasno je dano do znanja, osigurati političku podršku sustavu koordinacije reforme javne uprave, kao i odgovarajuća financijska sredstva za njezino promoviranje.
Ekonomsko planiranje
Treće područje u kojemu se očekuje najviše aktivnosti na usklađivanju odnosi se na ekonomsko upravljanje u cijeloj zemlji. A da je tomu tako, svjedoči i ocjena koju smo dobili iz Europske unije, a koja glasi kako je ekonomsko upravljanje otežano visokim stupnjem politizacije i nedostatkom suradnje među ključnim akterima.
To dovodi do čestih političkih zastoja i dugotrajnih kašnjenja u procesu donošenja odluka. S tim u vezi, trebalo bi ojačati koordinacijsku ulogu na visokoj razini koju ima Fiskalno vijeće. Navedene tematske cjeline same su po sebi vrlo složene i zahtijevaju visok stupanj koordinacije političkih aktera, a pretpostavka za njihovo rješavanje stabilna je politička situacija na svim razinama vlasti.
Vrisak.info
