Pojavljivanje čelnika Republike Srpske Milorada Dodika pred Sudom Bosne i Hercegovine poslužilo je za novu hajku na vještice, ponajprije izdajnike i “balije” kod Bošnjaka, kako ih je nazvao šef bosanskohercegovačke diplomacije Elmedin Konaković. No, i on je to učinio preventivno jer su već identični bubnjevi udarali da je “trojka” u vlasti ponovno prodala Bošnjake, piše Večernji list BiH.
I pri tome se nije prezalo od odapinjanja strijela u sve mete. Ovoga puta najizravnije u pravosudne institucije Bosne i Hercegovine jer je, prema mišljenju, optužbama i ekspresno donesenoj presudi političkoga Sarajeva, počinjena hereza s obzirom na to da Dodik nije završio iza rešetaka.
Svi koji su vjerovali kako je pravosuđe Bosne i Hercegovine, a napose na državnoj razini, neovisno kada je podignuta i potvrđena optužnica te izrečena presuda protiv Dodika u prvostupanjskom postupku za nepoštivanje odluka visokog međunarodnog predstavnika, zbog čega je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, da su imalo principijelni javno bi svjedočili kako je i posljednja odluka o Dodiku bila jednako nepristrana i neovisna. No, ne.
Manipulacije u Parlamentu
Uslijedila je haranga političkog Sarajeva te “glasna šutnja” međunarodne zajednice. Koja, da podsjetimo, nije šutjela, i to s pravom, kada se prijetilo i kada se upućivalo poruke sutkinji Seni Uzunović.
Prema onima koji su odustali od Dodikova “ćorkiranja” te se našli na stravičnom udaru šutnje. Ta metastaza se nastavila u parlamentarnim institucijama. Povjerenstvo za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zatražilo je od Tužiteljstva BiH da dostavi izvješće o radu i postupanju u istrazi protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika.
Usvojen je zaključak kojim zahtijeva dostavu izvješća u cilju rasvjetljavanja svih okolnosti koje se odnose na napad na ustavni poredak. Razlog za ovakvu reakciju Povjerenstva je, naravno, duboko ukorijenjena politička napetost koja vlada u zemlji, posebno kada je riječ o pravima i postupcima prema najvišim političkim liderima.
Ove oscilacije u pravosudnom sustavu dodatno podupiru teorije da politički utjecaji igraju presudnu ulogu u konačnim odlukama sudova.
Pritom nemaju svi jednaku poziciju ni tretman u tome smislu. Ako se, primjerice, donese odluka o osudi Dodika, onda je ona za pozdraviti u političkom Sarajevu, ali, ako ga se, primjerice, oslobodi, onda treba tražiti krivce za to. Uz to, sazvana je i sjednica Povjerenstva za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Bosne i Hercegovine.
EU najprincipijelniji
Predsjedatelj Zajedničkog povjerenstva Ilija Cvitanović najavio je sazivanje sjednice za 16. srpnja u cilju razjašnjavanja uloge OSA-e u ovom procesu. Za razliku od domaće scene, međunarodna zajednica, a posebno Europska unija, zauzela je oprezan stav.
Iz EU-u su naveli da “ne mogu komentirati sudske postupke koji su u tijeku ni pojedinačne slučajeve”. Ovaj stav, unatoč postojanju izraženih političkih tenzija u zemlji, upućuje na razliku u pristupu između domaće i međunarodne scene.
EU je dosljedan u svojim politikama, navodeći kako bi bilo neprikladno upletati se u tekuće pravne procese, dok istodobno poziva na poštivanje zakona i pravde.
Iako su neki interpretirali ovu šutnju kao znak nesuglasica ili neučinkovitosti međunarodne zajednice u BiH, važno je razumjeti da Europska unija u BiH nastoji održati neutralnost, pokušavajući spriječiti daljnju eskalaciju političkog sukoba.
Dok sudska i politička scena u BiH nastavljaju biti teže obojene političkim ideologijama i interesima, pred institucijama države veliki je izazov – kako osigurati pravičnost, neovisnost pravosudnog sustava i usmjeriti zemlju prema europskoj perspektivi?
Strah od daljnjih političkih manipulacija i pritisaka, kako unutar zemlje tako i izvan nje, možda je najizrazitiji izazov koji čeka Bosnu i Hercegovinu.
Vrisak.info
