Povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH rezultiralo do povećanja iznosa mjesečne naknade, ali i značajnim rastom broja korisnika dječjeg dodatka.
To je dovelo do toga da se broj djece koja ostvaruju pravo na ovu naknadu u samo četiri mjeseca povećao za 14.455.
Prema podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne skrbi, za prosinac 2024. godine za uplatu dječjeg dodatka puštena su 47.622 naloga, dok je za ožujak tekuće godine dječji dodatak obuhvatio 62.077 djece, za što je izdvojeno 15,668.435 KM, piše Večernji list BiH.
Donošenjem odluke o minimalnoj plaći u FBiH, koja u 2025. godini iznosi 1000 KM, došlo je i do povećanja dječjeg dodatka s dosadašnjih 117 KM na 190 KM po djetetu.
U skladu sa Zakonom o materijalnoj podršci obitelji s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine dječji dodatak iznosi 19% minimalne plaće, dok je cenzus za ostvarivanje prava na dodatak postavljen na 40% minimalne plaće po članu kućanstva, što sada iznosi 400 KM umjesto prošlogodišnjih 247 KM po članu obitelji.
Dakle, četveročlana obitelj sada može imati primanja do 1600 KM mjesečno i ostvarivati pravo na dječji dodatak, dok su prošle godine mogli biti korisnici ove mjere samo ako su im primanja bila niža od 1000 KM.
Ipak, i uz povećanje broja korisnika, dječji dodatak još uvijek prima manje od jedne šestine djece s prostora ovog bh. entiteta.
Procjenjuje se da u FBiH živi 395.000 djece mlađe od 18 godina, a gotovo polovina njih živi na granici siromaštva. Jedan je to od razloga zbog kojih se u ovom bh. entitetu počelo razmišljati o dječjem dodatku za svu djecu.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u konzultacijama i u suradnji s UNICEF-om krenulo je u proces propitivanja mogućnosti da se u FBiH primijeni univerzalni dječji dodatak.
Navedeno bi podrazumijevalo da svako dijete ima pravo na ovu vrstu naknade. Iz Ministarstva rada i socijalne skrbi FBiH podsjećaju da je pravo svakog djeteta na podršku i brigu države neupitno.
Međutim, trenutačni Zakon o materijalnoj podršci obiteljima s djecom predviđa dječji dodatak kao mjeru borbe protiv siromaštva djece i usmjeren je prvenstveno na one obitelji koje su u teškoj ekonomskoj situaciji, zbog čega se pravo na dodatak ostvaruje uz prihodovni cenzus obitelji.
– To ne znači da kao društvo ne težimo širem obuhvatu i boljem modelu podrške za svu djecu i upravo kroz studiju o mogućnostima univerzalnog dječjeg dodatka nastojimo pronaći rješenja koja bi omogućila da dječji dodatak obuhvati ako ne svu djecu, onda barem što veći broj djece u FBiH – kazali su iz ovog ministarstva.
Početne analize fokusirale su se na ključna pitanja prilagodbe postojećeg modela dječjeg dodatka na putu k univerzalnom dječjem dodatku.
Iz resornog ministarstva za medije su istaknuli kako je analiza iskustava drugih pokazala da većina europskih zemalja teži univerzalnom ili 100-postotnom pokrivenošću dječjim dodatkom.
Objasnili su i da se prilikom oblikovanja optimalnog modela za FBiH, osim iskustava drugih, analiziraju i financijski troškovi različitih modela (kvazi)univerzalnog dječjeg dodatka te se dovode u vezu s kapacitetom proračuna, kako federalnog tako i županijskih.
Analiziraju se i kapaciteti federalnih i drugih institucija te organizacija (kao što su centri za socijalni rad i općinske službe) vezano uz administriranje pojedinih modela itd.
– Na osnovi provedenih analiza i razrade različitih modela izići će se s prijedlogom odgovarajućeg rješenja za FBiH – zaključili su iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, dodavši kako univerzalni dječji dodatak smanjuje rizik od siromaštva, povećava pristup obrazovanju i zdravstvu te dugoročno doprinosi jačanju ljudskog kapitala i ekonomske stabilnosti zemlje.
Vrisak.info
