Županijsko tužiteljstvo HNŽ/K je nakon provedene i okončane istrage podiglo optužnicu protiv Željka Laketića (1961.), iz Mostara, zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo „Zlouporaba položaja ili ovlasti“ iz čl. 383. st. 3., a u vezi sa st. 1. istog članka Kaznenog zakona Federacije BiH, koju je dana 20.02.2025. godine Županijski sud u Mostaru u cijelosti potvrdio.
Naime, optužnicom se Željko Laketić tereti da je vršeći poslove ministra Ministarstva gospodarstva u Vladi HNŽ/K, postupio protivno sačinjenoj listi Stručnog povjerenstva za odabir korisnika grant sredstava Ministarstva gospodarstva HNŽ, tako što je samoinicijativno sačinio konačni Prijedlog Odluke o odabiru korisnika poticajnih sredstava Ministarstva gospodarstva HNŽ za 2019. godinu, a koji je Prijedlog, na temelju dodijeljenih bodova, sačinilo Stručno povjerenstvo, dakle izmijenio kompletan prijedlog Povjerenstva, pa je na taj način omogućio preraspodjelu predmetnih sredstava pravnim i fizičkim osobama i omogućio da sredstva dobiju neki korisnici koji se uopće nisu nalazili na rang listi Povjerenstva ili za koje je Povjerenstvo odbacilo prijave kao nepotpune iz razloga što nisu ispunjavali uvjete propisane Javnim pozivom ili niže rangirane prema listi Povjerenstva, te je na taj način sačinjavanjem izmijenjenog Izvješća doveo u zabludu članove Vlade HNŽ/K, koji su na sjednici Vlade HNŽ/K koja je održana 26.07.2019. godine, usvojili konačni Prijedlog apliciranih osoba i donijeli konačnu Odluku o preraspodjeli sredstva, pa je uslijed takvog činjenja osumnjičeni omogućio stjecanje imovinske koristi pojedinim pravnim i fizičkim osobama koje prema ranije sačinjenoj Odluci Povjerenstva na to nisu imali pravo i na taj način prouzročio štetu za Proračun HNŽ u ukupnom novčanom iznosu od 845.000,00 KM.
Kao službena osoba u Federaciji (ministar), prekoračio granice svoje službene ovlasti i time pribavio drugom imovinsku korist u iznosu preko 50.000,00 KM i drugom nanio štetu, te povrijedio pravo drugog.
Tužiteljstvo je u optužnici predložilo sudu određivanje sigurnosne mjere zabrane vršenja poziva, aktivnosti ili funkcije, na način da se optuženom zabrani obavljanje svih funkcija i dužnosti u državnoj službi na svim razinama vlasti u BiH u trajanju od 3 (tri) godine.
Tužiteljstvo će navode optužnice dokazivati ispitivanjem većeg broja svjedoka i vještaka ekonomske struke, te prilaganjem velikog broja materijalnih dokaza.
„Prema načelu pretpostavke nevinosti iz čl. 3. st. 1. ZKP-a F BiH, svatko se smatra nevinim za kazneno djelo dok se pravomoćnom presudom suda ne utvrdi njegova krivnja, radi čega potvrđivanje optužnice protiv određene osobe za konkretno kazneno djelo, ne predstavlja njenu kaznenu odgovornost za počinjenje kaznenog djela, jer se krivnja počinitelja utvrđuje pravomoćnom presudom”, napominju iz Tužiteljstva HNŽ.
Vrisak.info
