Dok se Bosna i Hercegovina suočava se s političkom nestabilnošću i teškim životnim uvjetima, cijena potrošačke košarice od 3.149,80 KM naglašava ozbiljnost ekonomskih izazova.
Ekonomski stručnjaci naglašavaju važnost reakcije vlasti, ali i građana. Ističu kako nadležne institucije nisu poduzele adekvatne mjere u vezi s ekonomskom krizom. Građani ove zemlje nalaze se između dvije gotovo nepremostive prepreke – niskih plaća i stalno rastućih troškova života, prenosi Federalna.
Ekonomski podaci od 2021. do 2024. ukazuju na alarmantne razlike u rastu cijena između Bosne i Hercegovine i zemalja Europske unije. Stručnjaci navode da su glavni uzroci loši zakoni, manjak tržišne kontrole, neodgovarajuće ekonomske mjere i izostanak kontrole inflacije.
„Od 2021. do 2024. godine cijene hrane u zapadnoj Europi porasle su za 30 do 40 posto, prema nekim pokazateljima. U Bosni i Hercegovini rast je bio između 100 i 400 posto. Ne morate biti doktor ekonomije da shvatite kako sustav ne funkcionira – ako vam je minimalna plaća donedavno iznosila 600 KM, a potrošačka košarica 3.000 KM, jasno je da to ne može opstati. Ne znam kako građani uopće preživljavaju“, ističe Kasim Tatić, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
„Jedino kada su akcije u trgovačkim centrima, vidljivo je da cijene mogu biti znatno niže. Međutim, zbog neograničenih marži, cijene rastu gotovo svakodnevno i doslovno – nebo im je granica“, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge građana „Don“.
Stručnjaci tvrde da neki trgovci iskorištavaju krizu povećavajući cijene, dok trgovački lanci to objašnjavaju višim nabavnim cijenama. Profesor Tatić dodaje da vlasti rast cijena opravdavaju globalnom krizom i inflacijom.
„To je učinjeno vrlo tendenciozno iz jednog važnog razloga koji javnost mora znati – inflacija je oblik poreza. No, riječ je o vrlo zgodnom porezu za vlast jer ne mora prolaziti zakonsku proceduru kako bi se uveo“, pojašnjava Tatić.
„Ovo je alarmantna situacija u kojoj politika mora preuzeti odgovornost i okrenuti se građanima – na posve drugačiji način nego dosad, jer aktualna slika društva je porazna“, poručuje Marić.
U takvom ambijentu postavlja se pitanje: postaje li Bosna i Hercegovina idealno tlo za divljanje cijena? Građani su vrlo svjesni situacije u kojoj se nalaze:
„Što ću misliti? Da mislim, samo bih se sekirao. Ovako mi je lakše kad ne mislim.“
„Žao mi je političara jer će oni ispaštati, a nas ostale – koga briga.“
„Cijene su visoke, plaće niske, ali opet – vidimo da ljudi imaju dobre mobitele, voze dobre automobile i izlaze… Mislim da zapravo dobro živimo.“
Vlasti su pokušale uvesti zaključavanje cijena uz podršku nekih trgovačkih lanaca, ali stručnjaci upozoravaju da to nije održivo rješenje. Osnovni problemi, poput nedovoljne proizvodnje, prevelikog oslanjanja na uvoz, visokih poreza i doprinosa, ostaju neriješeni, dok krediti dodatno opterećuju građane.
„Postali smo robovi kredita. Živimo na kredit kako bismo preživjeli. Živimo u vakuumu u kojem se nitko ne brine o građanima“, upozorava Marić.
Tatić smatra kako građani u Bosni i Hercegovini imaju nevjerojatnu sposobnost trpljenja.
„Građani u ovoj zemlji imaju nevjerojatnu sposobnost trpljenja, srozavanja životnog standarda, primanja sitnih pomoći i donacija iz inozemstva, i nevjerojatnu razinu nezainteresiranosti i neinformiranosti o vlastitom položaju“, zaključuje Tatić.
Građani Bosne i Hercegovine već godinama se suočavaju s visokim cijenama i teškom borbom za dostojanstven život, uz nadu u bolje sutra, iako su politička i ekonomska neizvjesnost svakodnevna stvarnost.
Vrisak.info
