Dok je prosjek zemalja Europske unije 6,5 dana godišnje provedenih na bolovanju, u Federaciji BiH taj je broj višestruko veći, odnosno u prosjeku iznosi 25 dana po zaposleniku.
Udruga poslodavaca u Federaciji BiH već niz godina inzistira na reformi ovoga područja u cilju rasterećenja poslodavaca od neopravdanih troškova, poboljšanja poslovnog ambijenta, usklađivanja propisa s propisima većine europskih država i država u okružju, zatim kontrole odobravanja i korištenja bolovanja te sprječavanja zloupotreba.
Među ostalim, traže smanjenje naknade bolovanja na teret poslodavca sa sadašnjih 42 na 15 dana, dok bi ostatak išao na teret nadležnih institucija zdravstvenog osiguranja, piše portal Večernjeg lista BiH.
Spor sindikata i poslodavaca o tome tko i koliko dugo treba snositi trošak bolovanja radnika eskalirao je tijekom izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH. Dok poslodavci traže da trošak bolovanja snose svega 15 dana umjesto sadašnja 42, sindikati jasno poručuju da na takav prijedlog neće pristati.
O ovom pitanju raspravljat će se na posebnoj tematskoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH početkom ožujka, a očekuje se jedna od najnapetijih rasprava u posljednje vrijeme. Posebna tematska sjednica bit će održana 3. ožujka ove godine.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, rekao je da se Sindikat s granskim Sindikatom zdravstvenih radnika Federacije BiH priprema za raspravu te da neće pristati na prijedlog Udruge poslodavaca FBiH da radniku poslodavac plaća samo 15 dana bolovanja, umjesto 42, kako stoji u zakonu.
– Spremni smo na raspravu, ali nema šanse da pristanemo na zahtjev poslodavaca. Postoji druga mogućnost, ako oni imaju sumnje i ako misle da nije opravdano bolovanje radnika od 42 dana, neka traže objašnjenje od liječnika – zaključuje Kurtović.
Safudin Čengić, predsjedatelj Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, kazao je u utorak nakon sjednice da je najviše rasprave vođeno upravo o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju.
Prema njegovim riječima, poslodavci smatraju da je neprihvatljivo da radnici u prosjeku ostaju na bolovanju 40-ak dana, dok se u zemljama Europske unije taj prosjek kreće između šest i sedam dana.
U međuvremenu je stigao i potencijalno kompromisni prijedlog koji bi mogao ublažiti oštre stavove dviju strana.
Prema informacijama iz pregovaračkih krugova, dio poslodavaca predlaže model prema kojem bi troškove bolovanja do 10 ili 15 dana snosio Zavod zdravstvenog osiguranja, zatim bi razdoblje od 10 ili 15 do 40 dana bilo na teret poslodavaca, dok bi za bolovanja dulja od 40 dana obvezu ponovno preuzeo Zavod.
Ovakav model natjerao bi konačno i državni aparat da odgovornije i upornije kontrolira bolovanja i liječnike koji ih izdaju i tamo gdje pravih razloga nema.
Obrazloženje ovog prijedloga ima utemeljenje i u činjenici da su upravo kratkotrajna bolovanja najčešće predmet zloupotreba.
Poslodavci navode primjere učestalih bolovanja četvrtkom i petkom, neposredno prije vikenda ili praznika, što, kako tvrde, stvara dodatni financijski i organizacijski pritisak na kompanije.
Vrisak.info
