Rezultati kontrola pokazuju kako lažna bolovanja uglavnom traju kraće i obično se otvaraju zbog prehlade, povišene tjelesne temperature, glavobolje, probavnih tegoba i slično
Zbog sumnji na zloupotrebu sve veći broj poslodavaca u Federaciji BiH nadležnim se službama obraća radi provjere zaposlenika koji su na bolovanju. Naime, podaci Udruge poslodavaca Federacije BiH pokazuju kako je u Federaciji Bosne i Hercegovine gotovo 13 posto radnika svaki dan na bolovanju, dok je prosječan broj u državama Europske unije 3,5 posto.
Županije i provjere
Rezultati kontrola pokazuju kako lažna bolovanja uglavnom traju kraće i obično se otvaraju zbog prehlade, povišene tjelesne temperature, glavobolje, probavnih tegoba i slično. Kako su naveli iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije, tijekom prošle godine njihovi djelatnici su proveli 92 terenske kontrole opravdanosti bolovanja (kontrola zdravstvenog kartona), kao i 3827 zahtjeva za refundiranje privremene spriječenosti za rad koji idu na teret sredstava Zavoda. Naglasili su kako bolovanja koja traju kraće, odnosno do 42 dana, Zavod kontrolira po zahtjevu poslodavca. Što u praksi znači da svaki poslodavac može zatražiti kontrolu bolovanja za svog djelatnika te na temelju tog zahtjeva kontrolori Zavoda zdravstvenog osiguranja vrše kontrole opravdanosti bolovanja. Za bolovanja koja traju dulje od 2 dana zadužena su povjerenstva domova zdravlja u kojima tri liječnika specijalista utvrđuju potrebu za nastavak bolovanja. Poslodavci s područja Sarajevske županije skloniji su u posljednje vrijeme tražiti provjeru svojih djelatnika, što su potvrdili iz Zavoda, navodeći kako imaju povećan broj zahtjeva. Kako su naveli iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Sarajevske županije, tijekom prvog tromjesečja ove godine njihovi kontrolori obavili su više od 1400 kontrola. Od navedenog broja, 110 ih se odnosi na ciljane kontrole bolovanja po zahtjevu poslodavca. Prilikom obavljenih nadzora djelatnici Zavoda zdravstvenog osiguranja Sarajevske županije, od ukupno obavljenih kontrola bolovanja po zahtjevu poslodavca, u 4,3 posto slučajeva utvrdili su da nisu vođena u skladu s pravilnikom o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, ozljede ili drugih okolnosti. S istim problemom susreću se i zavodi drugih županija, gdje određen broj poslodavaca ima potrebu provjeriti djelatnike koji koriste bolovanje.
Susjedstvo, podaci…
Provjere su u cilju i nadležnim službama jer se svaki mjesec izdvajaju milijuni konvertibilnih maraka za refundiranje privremene spriječenosti za rad (bolovanja) koja idu na teret sredstava Zavoda. U cilju sprječavanja uzimanja lažnih bolovanja u proceduru je upućen i nacrt izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju kojim se broj dana bolovanja skraćuje s 42 na 15 o trošku poslodavca.
Podsjetimo, lažna bolovanja su predmet učestalijih kontrola u Republici Hrvatskoj. U prva tri mjeseca ove godine kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje proveli su 2321 kontrolu bolovanja u liječničkim ordinacijama, pregledali su 8459 osiguranika i utvrdili da njih 31 posto nema razloga za bolovanje. Gotovo svaki treći, ili njih 2589, bio je na lažnom bolovanju umjesto na radnom mjestu. Tom broju treba dodati 1073 pregleda osiguranika koje su pregledala posebna povjerenstva te utvrdila da njih 376 nije imalo medicinske razloge za bolovanje, odnosno čak 35 posto. To govori da je ukupno 2965 radnika bilo na bolovanju bez razloga, navode hrvatski mediji. Također, podnesena su 1793 zahtjeva poslodavaca za kontrolu svojih zaposlenika, Zavod je proveo 1403 kontrole i pregledao 1066 pacijenata. Utvrđeno je da je njih 260, ili 24 posto, koristilo bolovanja bez medicinskih razloga. Kad se ti podaci o kontrolama bolovanja usporede s pretpandemijskom 2019., onda je ove godine broj kontrola bolovanja povećan za 180 posto, odnosno pregledano je 6129 pacijenta više, a nepostojanje medicinskih razloga za izostanak s posla utvrđeno je kod 1801 osiguranika više ili za čak 155 posto kontroliranih.
Vrisak.info
