Porezi na nekretnine u Europi sve su češće u fokusu javnosti – ne samo zbog njihove uloge u državnim proračunima, nego i zbog snažnog utjecaja na kretanja na tržištu stanovanja.
U pojedinim zemljama oni čine značajan izvor prihoda, dok se u drugima prikupljaju u znatno manjem obujmu. Prema podacima Europske komisije za 2023. godinu, udio poreza na nekretnine u BDP-u kretao se od 0,3 posto u Češkoj i Estoniji do 3,7 posto u Francuskoj, dok je prosjek Europske unije bio 1,9 posto, prenosi Euronews.
Ako se promatra širi krug država – uključujući zemlje EFTA-e, Ujedinjeno Kraljevstvo i Tursku – Velika Britanija i Francuska nalaze se na samom vrhu s jednakim udjelom od 3,7 posto. Belgija drži treće mjesto s 3,2 posto, dok je Španjolska s 2,5 posto peta na listi, prenosi N1.
Hrvatska u “zlatnoj sredini”
Apsolutno gledano, Velika Britanija prednjači s 115 milijardi eura prikupljenih poreznih prihoda u 2023. godini, a odmah iza nje nalazi se Francuska s 104,5 milijardi. Italija je treća s 45,3 milijarde, zatim dolazi Njemačka s 41,4 milijarde te Španjolska s 36,8 milijardi eura. Ukupno je porez na nekretnine u Europskoj uniji prošle godine donio 318,8 milijardi eura prihoda. Međutim, u deset država članica EU-a iznos prikupljen ovim putem nije dosegnuo ni milijardu eura, a na samom dnu je Estonija s tek 110 milijuna eura.
Susjedna Hrvatska se nalazi u sredini europskog prosjeka. Prema podacima Europske komisije, udio poreza na nekretnine u domaćem BDP-u 2023. iznosio je približno jedan posto, što je slično razini u Njemačkoj, ali značajno niže od Francuske ili Belgije.
Velike razlike među državama
Gleda li se udio poreza na nekretnine u ukupnim poreznim prihodima, on se u Uniji kretao od 0,8 posto u Češkoj i Estoniji do 8,4 posto u Francuskoj, dok je prosjek bio 4,7 posto. Osim Francuske, visoke udjele bilježile su Belgija s 7,4 posto, Grčka sa 7 posto, Španjolska s 6,7 posto, Portugal s 5,9 posto, Luksemburg s 5,7 posto te Italija i Danska s po 5,1 posto. U Njemačkoj je taj udio bio osjetno niži i iznosio je 2,5 posto.
Unutar sustava posebno se izdvaja segment poreza na prijenos vlasništva, odnosno na financijske i kapitalne transakcije – uključujući kupoprodaju i biljege.
Italija prednjači u ovom dijelu s udjelom od jedan posto BDP-a, a slijede Belgija, Portugal i Španjolska s 0,8 posto te Francuska s 0,7 posto. U Velikoj Britaniji taj udio iznosi 0,6 posto, a u Njemačkoj tek 0,3 posto.
U Hrvatskoj porez na promet nekretnina iznosi tri posto vrijednosti kupljenog objekta i predstavlja značajan prihod lokalnih jedinica.
Vrisak.info
