Nekoliko stotina prosvjednika okupilo se u ponedjeljak pred sjedištem Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR) u Sarajevu kako bi iskazali nezadovoljstvo nametanjem izmjena izbornog zakona za kojim je Christian Schmidt posegnuo 2. listopada.
Na pozive na masovne prosvjede protiv Schmidta upućene preko društvenih mreža odazvalo se znatno manje zainteresiranih nego potkraj srpnja kada su na slično okupljanje uoči početka izborne kampanje pozvale bošnjačke i građanske stranke.
Ovoga puta prosvjed su organizirale neformalne bošnjačke skupine za pritisak poput radikalnog “Antidayton pokreta”, a odazvalo se nešto manje od tisuću osoba koje su tijekom dva sata blokirale i promet pred sjedištem OHR-a, no pri tom su bili pod budnom policijskom paskom, javlja Hina.
Jedan od organizatora Nihad Aličković držao je govor pred okupljenima kazavši kako su izmjena izbornog zakona i ustava Federacije BiH koje je nametnuo Schmidt zapravo nametanje aparthejda.
Ovo je cementiranje etničkih podjela, stvaranje tzv. trećeg entiteta koji je presuđen u Den Haagu, ovo je podrška udruženom zločinačkom pothvatu. Nećemo to dopustiti, kazao je Aličković.
Ranije su slične prigovore Schmidtu uputili iz bošnjačkih vladajućih, ali i oporbenih stranaka, uz optužbe kako se sada samo pogoduje zahtjevima HDZ BiH.
Visoki predstavnik je nametnuo odluku kojom je uveo novi ustroj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i ujedno uveo mehanizme deblokade procesa donošenja odluka u tom entitetu.
Njegovim odlukama koje su na tragu presude Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” iz 2016. godine uz ostalo je osigurano da klub Hrvata u federalnom Domu naroda većinski čine zastupnici iz županija u kojima su Hrvati razmjerna ili apsolutna većina stanovnika. Na taj način Hrvati mogu izravno kontrolirati i proces uspostave izvršne vlasti u entitetu, javlja Hina.
Sam Schmidt je ranije tijekom dana kazao kako je time želio osigurati da Federacija funkcionira, a domaće političare je pozvao da pokažu odgovornost prema svojim biračima i sami postignu dogovor o dodatnim izmjenama izbornog zakona kako bi se provelo i pet presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija pojedinaca u izbornom procesu u BiH.
Vrisak.info
