Politico.eu jutros je objavio insajderski izvještaj o tome kako je Europska unija pala na ispitu krize koronavirusa, a u tekstu se spominje i smjena hrvatskog ministra zdravstva Milana Kujundžića te dolazak njegova nasljednika Vilija Beroša.
“U nekim slučajevima”, piše Politico, “dužnosnici koji su trebali biti usredotočeni na širenje zaraze nisu to bili. 28. siječnja premijer Andrej Plenković iz Hrvatske, zemlje koja trenutno obavlja rotirajuću dužnost predsjedavajuće u Vijeću EU, najurio je ministra zdravlja Milana Kujundžića, koji se zapleo u skandal s privatnim nekretninama.
– I kao predsjedavajući Vijećem EU i kao zemlja koja, zajedno s drugima, mora biti spremna na obranu od široko rasprostranjene epidemije koronavirusa, potreban nam je puni fokus ministra na te teme” – piše Politico, citirajući Plenkovićevu izjavu s kraja siječnja. No, na drugom mjestu u tekstu Kujundžićeva smjena spominje se kao nešto što je zapravo usporilo sazivanje prvog izvanrednog sastanka ministara zdravlja svih 27 država članica u Vijeću EU.
“29. siječnja europska povjerenica Kyriakides pozvala je Zagreb da organizira sastanak, ali hrvatski premijer Plenković upravo je najurio svog ministra zdravlja Kujundžića. Trebat će dodatna dva tjedna da novi ministar Vili Beroš organizira sastanak u Bruxellesu”, piše Politico.
Kad je Večernjak iz Bruxellesa izvještavao o tom prvom Beroševom izvanrednom ministarskom Vijeću EU, spomenuli smo i nešto što se činilo kao ključno pitanje, na koje su se svi trudili ostaviti dojam da je odgovor “da”, ali sada je jasno da je odgovor bio i ostao “ne”: “Mnogi se pitaju i bi li Europa mogla izdržati takvu brzinu širenja virusa kakva je zabilježena u Kini”, napisali smo u tom izvještaju iz Bruxellesa 13. veljače.
– Naš zadatak je da budemo što spremniji. U povijesti su se događale velike epidemije, ali današnji zdravstveni sustavi u većini zemalja su daleko bolji. Ne mogu tvrditi da ćemo na sve izazove odgovoriti, ali ovo izvanredno Vijeće je pružanje odgovora. Pokušat ćemo biti maksimalno pripremni – rekao je tada Beroš odgovarajući na to pitanje na press konferenciji u Vijeću EU. To je bilo 13. veljače. U Europi su toga dana bila zabilježena 44 slučaja zaraze koronavirusom. A države članice, koje su same nadležne za politiku zdravstva, jer EU institucije nemaju ovlasti osim što Vijeće EU može poticati države da se koordiniraju, nisu uopće djelovale kao da očekuju da bi njihovi zdravstveni sustavi uskoro mogli biti u opasnosti da krahiraju pod golemim opterećenjem. Premijeri, predsjednici, ministri, čelnici EU institucija… – nitko od njih nije shvaćao da će u Europi uskoro biti potrebne drastične mjere ograničavanja kretanja ako se koronavirus ne uspije zadržati unutar granica Kine. “Vlade su zavaravale Bruxelles o svojoj spremnosti, a potom gomilale ključnu opremu i nasumice zatvarale svoje granice, remeteći trgovinu i blokirajući građane. Europska komisija, koja ima ograničene ovlasti nad zdravstvenim pitanjima, osjetila je opasnost u siječnju, ali nije stvorila stvaran osjećaj hitnosti do ožujka”, piše Politico.
Ministri zdravlja iz Hrvatske, Austrije, Njemačke, Italije, Francuske, Slovenije i Švicarske okupili su se 25. veljače u Rimu, ali složili su se da bi zatvaranje granica bilo “neproporcionalno i neučinkovito u ovom trenutku” te da velika javna okupljanja ne treba automatski otkazivati. Walter Ricciardi, stručnjak za javno zdravstvo koji savjetuje talijansku vladu u borbi protiv koronavirusa, sada kaže za Politico kako su mnogi na tom sastanku, osim par iznimaka među kojima spominje Njemačku i Francusku, zvučali kao da smatraju da je “problem u Italiji, ne u virusu”.
Euroski povjerenik za krizne situacije, Slovenac Janez Lenarčič, kaže za Politico kako se najveći alarm upalio u Komisiji nakon što je Italija 28. veljače aktivirala mehanizam za civilnu zaštitu EU, odnosno zatražila pomoć ostalih država članica. Nijedna od ostalih 26 država članica nije se odazvala na taj poziv. Potpuna tišina.
– Upalila su nam se sva zvona za uzbunu jer smo tada shvatili da nam nitko ranije nije rekao da diljem Europe postoji opća nestašica zaštitne medicinske opreme. To je, mislim, bio trenutak u kojem se vidjelo da postoji problem sa sposobnošću Europe da se suoči s ovim izazovom – kaže Lenarčič.
Vrisak.info
