Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt nametnuo je u srijedu djelomične izmjene izbornog zakona no one su uglavnom tehničke prirode i ostaje otvoreno pitanje načina popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH koje hrvatske stranke smatraju ključnim. Schmidt je u izjavi medijima u Sarajevu potvrdio da je od danas na snazi paket izmjena izbornog zakona što ga je donio temeljem svojih bonskih ovlasti.
Političari u BiH neće imati puno vremena da se pokušaju sami dogovoriti o izmjenama izbornog zakona, a ne bude li toga odluku će umjesto njih donijeti visoki predstavnik Christian Schmidt, javlja Hina.
Potvrdio je to osobno ovaj njemački političar, pojašnjavajući kako mu je jedan od prioriteta rješavanje provedbe presude Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić”, odnosno način popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH, što je hrvatskim strankama trenutačno najvažnije pitanje.
Schmidt je naznačio kako ima neke zamisli kako riješiti taj problem, no za sada o njima nije detaljnije govorio.
“Moramo naći put za poštivanje presude. Znam da u Goraždu ima jako malo Hrvata i oni trebaju tu i ostati, naravno, ali isto tako u području Neretve ih ima mnogo više i ne samo da moramo naći matematički balans nego u Domu naroda moramo voditi računa o tih 17 ljudi (u klubovima naroda), odakle dolaze, na koji način će se birati i moramo pronaći put da se svi u hrvatskom korpusu osjećaju pravično zastupljeni”, kazao je Schmidt u opsežnom intervjuu za Televiziju Federacije BiH (FTV) danom nakon što je objavio odluku kojom je nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona.
Njima se, uz ostalo, daju veće ovlasti Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) za provjere i kontrole pri registraciji birača i tijekom samih izbora kako bi se spriječile prijevare, uvode se oštre kazne za korištenje govora mržnje u izbornoj kampanji te zabranjuje uporaba javnih i državnih resursa u stranačke svrhe.
Onima koji te zabrane budu kršili ubuduće slijede novčane kazne do 15 tisuća eura, ali im prijeti i mogućnost zabrane natjecanja na izborima.
<p>Nikola Grmoja, Ante Kujundzžc, Božo Petrov, i Nino Raspudicć</p>
Vijesti Most: Pozivamo Plenkovića i Milanovića da u sljedećih 6 tjedana iskoriste sva svoja demokratska, legitimna politička i diplomatska sredstva kako bi se Hrvatima u BiH vratila oteta prava.
Ključne probleme, poput načina na koji će se birati Hrvati u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, o čemu opet ovisi način na koji će se formirati izvršna vlast u entitetu, ostavio je stranačkim liderima, a pojasnio je kako to znači da će već u kolovozu ili eventualno u rujnu od njih tražiti da mu pokažu što su napravili.
“Neka pripreme ideje, a onda ćemo u kolovozu ili rujnu vidjeti. Nadam se da će neke stvari, poput blokade (vlasti u Federaciji) biti riješene. A onda će i druge stvari biti riješene. Onda ćemo u odgovarajuće vrijeme donijeti odluku – orijentirat ću se šta je važno za građane. Ja sam optimist”, kazao je Schmidt.
Nezadovoljstvo HNS-a zbog izostanka rješenja za Dom naroda
Komentirajući brojne kritike kojima je bio izložen iz bošnjačkih i građanskih stranaka ustvrdio je kako su one bile temeljene na različitim zamislima, od kojih on neke nije ni vidio niti potpisao. Istaknuo je i kako nikada u životu nije bio suočen s tolikom količinom mržnje i uvreda kao u danima koji su prethodili odluci o izmjenama izbornog zakona. “Uvrede i poniženja koja sam ovdje doživio, to nije u redu. I neki se moraju ispričati zbog toga”, kazao je Schmidt.
Neizravno je pritom kritizirao lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i njegovu izjavu o “prebrojavanju” Bošnjaka koja je već protumačena kao prijetnja ratom, a oštro ju je osudilo i veleposlanstvo SAD.
“Ovdje nije riječ o ratu i miru, ovdje je riječ o tome da se ljudima da dobra prilika i moram reći da me ovo stvarno neprijatno iznenadilo”, kazao je njemački političar.
Izetbegović je, nakon kritika koje su stigle na njegov račun, zašutio, a ni lideri drugih bošnjačkih i građanskih stranaka nisu posebice komentirali sadržaj Schmidtove odluke objavljene u srijedu.
Za razliku od njih, u strankama okupljenim oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) ne krije se nezadovoljstvo činjenicom da je izostalo nametanje rješenja o načinu popune Doma naroda. Kandidatkinja HDZ BiH za Predsjedništvo BiH na predstojećim izborima Borjana Krišto čak je ustvrdila kako je visoki predstavnik, povlačeći se pred bošnjačkim pritiskom, dodatno destabilizirao stanje u zemlji.
Schmidt je do sada jasnu potporu za svoje djelovanje, kakvo god ono bilo, dobio od SAD i Velike Britanije. Te dvije utjecajne države su na stajalištu kako je uporaba izvršnih ovlasti isključivo pravo visokog predstavnika i on sam treba odlučivati kada i kako će ih koristiti.
Potporu za nametanje odluke Schmidt je dobio i od EU, no uz konstataciju da to nije put ka članstvu BiH u europskim integracijama.
“Europska unija duboko žali zbog toga što se političke stranke nisu uspjele dogovoriti o usvajanju mjera koje bi osigurale integritet i transparentnost izbornog procesa u BiH. Za rezultat imamo odluku visokog predstavnika Schmidta”, stoji u reakciji delegacije EU u BiH. Dodaje se kako je uporaba ovlasti visokog predstavnika krajnja mjera, također i protiv nezakonitih radnji, no opsežna međunarodna supervizija načelno je nespojiva s članstvom u EU čemu BiH teži.
Delegacija EU poručila je kako se to može promijeniti samo ako domaći političari preuzmu odgovornost i provedu 14 reformi definiranih u mišljenju Europske komisije iz 2019.
Vrisak.info
