Meso u mesnicama, trgovinama i na tržnicama nikada nije bilo skuplje. Tako kilogram junetine bez kosti sada košta 25 KM, a prošle godine ta cijena iznosila je oko 20 KM, dok se prije dvije godine to meso moglo nabaviti po cijeni od 14 KM, piše Avaz.
Mljeveno meso se prošle godine moglo kupiti i za 9 KM po kilogramu, a sada je cijena prešla 20 KM.
Pileći file po kilogramu prije pola godine koštao je 12 KM, a trenutna cijena tog mesa iznosi 15 KM. Posebno skupa je janjetina, koja se rijetko može pronaći, a cijena joj se kreće od 25 do 30 KM po kilogramu.
Također, sve je skuplje suho ili dimljeno meso, čija se cijena kreće i do 50 KM po kilogramu, a i više, ovisno o vrsti mesa i dijelu trupa od kojeg se priremaju ti proizvodi.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanske županije, Amir Bulut, kaže kako su cijene mesa takve zbog niza faktora. Prije svega, naglašava, naša proizvodnja je uništena.
“Uvoz mesa je deset puta veći od izvoza. Samo prošle godine uvoz mesa iznosio je više od 600 milijuna KM. Federacija BiH je podigla proizvodnju, ali to ni izbliza ne zadovoljava naše potrebe. Dok ne podignemo domaću proizvodnju, situacija će biti takva, jer, nažalost, meso se većinom uvozi iz Europske unije, gdje je došlo do poskupljenja” kaže Bulut za „Avaz“.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH, Admir Kahriman, naglašava da je u zemljama Europske unije došlo do smanjenja proizvodnje mesa za 30 posto, što se, kaže, odrazilo i na tržište BiH.
Došlo je i do poskupljenja mesa u Europi, a zbog smanjenja proizvodnje, manje ga ima i na tržištu, što se automatski prelilo na BiH, a potražnja, naravno, diktira cijenu svakog proizvoda – govori Kahriman za „Avaz“.
Na tržištu je više od 70 posto uvoznog mesa, a Kahriman ističe da se domaća proizvodnja guši na sve moguće načine.
“Nijedno ministarstvo ne želi prihvatiti kao činjenicu da smo kao Udruženje, praktički, „potrošili zube“ posljednjih 10 godina govoreći kako moramo raditi na sustavnom povećanju proizvodnje. Nažalost, za to nema sluha, a unatoč silnoj borbi i trudu naših farmera, mnogi gube volju da nastave proizvodnju” podvlači Kahriman.
Bulut ističe da se u Federaciji BiH do 2021. godine proizvodilo približno 20.000 tovnih junadi, a prošle godine ta brojka pala je na 3.000.
“Mislim da ćemo ove godine dosegnuti broj od gotovo 10.000, ali to, zaista, nije ni blizu potrebama. Nažalost, enorman je uvoz, a to što imamo uvjete za ekstra proizvodnju, teško da išta znači kada vlasti ništa konkretno nisu učinile po tom pitanju” objašnjava Bulut.
Nijedno ministarstvo ne želi prihvatiti da već 10 godina upozoravamo kako se mora raditi na sustavnom povećanju proizvodnje.
Vrisak.info
