Posljednjih nekoliko tjedana intenziviraju se pripremne aktivnosti i procesi za gradnju prvog segmenta budućeg Jadransko-jonskog koridora koji će prolaziti, ugrubo govoreći, istokom i jugoistokom Hercegovine, a trenutačno je u fokusu prostor od Čapljine do Stoca, koji je obuhvaćen dionicom Stolac – međuregionalni čvor Počitelj dužine 23,5 km.
Položaj trase i tehničke značajke
Ovih dana počeo je proces pribavljanja, odnosno kupnje nekretnina, a kako bi bio vođen uz punu koordinaciju s lokalnim vlastima, kao i visoku razinu razumijevanja i komunikacije s vlasnicima zemlje na tom prostoru, u gradskim upravama Čapljine i Stoca održani su radni sastanci predstavnika JP Autoceste FBiH d. o. o. Mostar s lokalnim dužnosnicima, piše Večernji.ba.
Tehničke karakteristike projekta otkrivaju kako će buduća trasa prolaziti tipično krškim prostorom, uglavnom šumskim zemljištem različite kategorije te manje vrijednim poljoprivrednim zemljištem.
Od međuregionalnog čvora Počitelj (Grad Čapljina) trasa se pruža u smjeru juga, ide obodom platoa Dubrava u blizini naseljenih mjesta Domanovići, Šuškovo Naselje i Opličići, prati kanjon rijeke Bregave sa sjeverne strane i kod Tasine pećine u Gradu Stocu prelazi preko rijeke Bregave.
Trasa je na ovom dijelu većinom u niskim nasipima ili u blagim usjecima te nema kolizija s postojećim stambenim objektima s obzirom na to da prolazi uglavnom nenaseljenim područjem, odnosno iza postojećih naselja.
U nastavku, nakon prelaska Bregave, trasa ide platoom pored manjih naselja u sklopu naseljenih mjesta Kruševo i Bjelojevići, nakon kojih je planirano čvorište za Neum i Stolac.
Regionalna povezanost i europski značaj
Njezinom gradnjom jug i jugoistok Hercegovine dobili bi iznimno vrijedan infrastrukturni objekt koji bi se uklapao u širu mrežu prometnih pravaca koju čine i koridor Vc, magistralna cesta Neum – Stolac, kao i uskoro obnovljena prometnica od Hutova do Ravnog.
Drugim riječima, širi prostor Čapljine i Stoca, ali i Neuma te Ravnog, dobit će pristup prometnicama koje imaju regionalni značaj, a takvo što, očekivanja su, otvorit će potpuno nove perspektive razvoja lokalnih gospodarstava, uz bolju uvezanost s većim gradskim središtima. U slučaju povezanosti jadransko-jonske regije ključan je upravo europski prometni koridor zapadni Balkan – istočni Mediteran, novi koridor koji se uspostavlja posljednjom izmjenom uredbe o Transeuropskoj prometnoj mreži.
Na mrežnim stranicama Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF), zajedničke inicijative EU-a, financijskih institucija, bilateralnih donatora i korisnika, navedeno je kako je Jadransko-jonska autocesta strateški projekt za Balkan, kao i za cijelu jugoistočnu Europu. Njezinim dovršetkom povezat će se središnja Europa i sjeverna Italija s Jonskim poluotokom preko Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke.
Jadransko-jonska autocesta proteže se uz obalu Jadranskog i Jonskog mora, od Trsta u Italiji do Kalamate u Grčkoj. Procijenjena dužina autoceste je oko 1550 km. Jadransko-jonska autocesta/brza cesta uključena je u indikativno proširenje TEN-T osnovne mreže (zajednička izjava premijera WB6, Bruxelles, travanj 2015.) na temelju sveobuhvatne SEETO mreže koja obuhvaća hrvatsku granicu – Bar – albansku granicu preko teritorija Crne Gore i albanski sjeverno-južni cestovni koridor koji povezuje crnogorsku s grčkom granicom preko albanskog teritorija.
U ovom slučaju, dakle, od suštinskog je značaja za BiH da njezine aktivnosti budu prepoznate kao dio sveobuhvatnog rješenja na jugoistoku Europe.
U Gradskoj upravi Stoca održan je sastanak s gradonačelnikom Stjepanom Boškovićem, dok je u Gradskoj upravi Čapljine izaslanstvo JP Autoceste FBiH primila gradonačelnica Iva Raguž.
Suradnja s lokalnim zajednicama i eksproprijacija
Sastanci su organizirani u skladu s odlukom Vlada Federacije Bosne i Hercegovine o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju navedene dionice autoceste, kao i nakon objave Javnog oglasa JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar za sporazumno pribavljanje nekretnina na području gradova Stoca i Čapljine.
Tijekom razgovora razmatrani su modeli suradnje s lokalnim zajednicama, dinamika provođenja postupaka sporazumnog pribavljanja nekretnina te idući koraci u cilju ubrzanja realizacije projekta. Poseban naglasak stavljen je na transparentnu komunikaciju s vlasnicima nekretnina i pravodobnu razmjenu informacija između JP Autoceste FBiH i gradskih uprava.
Uime JP Autoceste FBiH d. o. o. Mostar sastancima su prisustvovali: Mirnesa Agić, izvršna direktorica za opće, kadrovske i pravne poslove; Nelis Maksumić, pomoćnik izvršne direktorice za međusektorsku suradnju; Vedad Arnautović, šef Službe za imovinsko-pravne poslove i pravnu podršku; Marin Šimunović, šef Odjela za eksproprijaciju nekretnina; te Emman Žiško, stručni suradnik – specijalist za imovinsko-pravne poslove.
Izvršna direktorica Agić naglasila je da je zadovoljna dogovorenim tempom rada i konstruktivnim pristupom lokalnih vlasti te je zahvalila gradonačelnici i gradonačelniku na srdačnom gostoprimstvu i spremnosti na suradnju.
Posebno je istaknula da je početak realizacije Jadransko-jonske autoceste važan iskorak, naglasivši da je riječ o jednom od najznačajnijih i strateški važnih infrastrukturnih projekata u planovima JP Autoceste FBiH.
Sudionici sastanaka izrazili su spremnost za nastavak intenzivne i partnerske suradnje kako bi realizacija jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Hercegovini tekla planiranom dinamikom, uz puno uvažavanje interesa lokalne zajednice i vlasnika nekretnina.
Vrisak.info
