Pixsell je u povodu Dana antifašističke borbe, koji je neradni dan u Republici Hrvatskoj, podijelio infografiku koja bilježi koliko to dana za blagdane i praznike imaju druge zemlje Europe, piše Večernji list BiH. Zanimljiva infografika prikazuje ukupan broj praznika i blagdana u europskim zemljama godišnje, u Bosni i Hercegovini ih je 10, a najveći broj je 15.
Stvarno stanje
Prvo mjesto dijeli nekoliko zemalja – Turska, Slovačka, Latvija i Litva, u kojima ukupno godišnje građani imaju 15 dana za blagdane i praznike. Prate ih Hrvatska, Rusija, Španjolska, Malta i Albanija s 14 dana. Kad je riječ o drugim zemljama regije, u Srbiji tijekom godine stanovnici imaju 11 dana blagdana i praznika, Sjevernoj Makedoniji 12, Crnoj Gori osam, a u Sloveniji 13. Najmanji broj praznika i blagdana ima Grčka – samo šest, a prate je Velika Britanija i spomenuta Crna Gora s osam te Nizozemska, Njemačka, Irska, Švicarska i Bjelorusija s devet.
Dakle, po broju praznika i blagdana nalazimo se negdje na sredini. Infografika pak ne pokazuje kakvo je pravo stanje s praznicima u BiH. Naime, Bosna i Hercegovina još uvijek nema zakon o praznicima i dok ne bude usvojen, svatko će slaviti što god želi, vjerojatno i ako bi došlo do usvajanja tog zakona. Iako Bosna i Hercegovina nema zakon o praznicima na razini države, zato ima zakone koje su donosile ratne vlasti Herceg Bosne, Republike Srpske i Republike Bosne i Hercegovine koji su, u skladu s prijelaznim aranžmanom koji je dogovor po Daytonu, još uvijek na snazi. Ipak, postoje praznici koji se slave u svim dijelovima obaju entiteta, poput Nove godine i Prvog svibnja. Bosna i Hercegovina po svemu je specifičan slučaj, pa tako i po tome. Razgovori o postavljanju određenih datuma i događaja za proslave uvijek sa sobom povlače određena politička pitanja.
Svaka država sama bira koje će dane proslavljati kao državne praznike, odnosno koji su dani važni za njezinu kolektivnu memoriju. No, razlika Bosne i Hercegovine u odnosu na druge države jest u politizaciji tih praznika. Osim 1. ožujka, koji je najsporniji datum za zajedničku proslavu, postoji još nekoliko spornih datuma. Samo u FBiH kao praznik slavi se i 25. studenoga, dan zasjedanja ZAVNOBiH-a tijekom Drugog svjetskog rata u Mrkonjić Gradu, dok se samo u Republici Srpskoj nekoliko dana prije, 21. studenoga, slavi dan potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u gradu Daytonu.
Prijeporni datumi
Mnogo prijepora izaziva i 9. siječnja, Dan Republike Srpske. Ustavni sud BiH je proglasio ovaj dan neustavnim. Toga dana 1992. godine Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini donijela je “Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine – na područjima srpskih autonomnih regija i oblasti te drugih srpskih etničkih cjelina u Bosni i Hercegovini, kao neovisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine, a u cilju da je pripoji Jugoslaviji”. Ustavni sud BiH problematičnim je ocijenio da u donošenju te deklaracije nisu sudjelovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata. Ova dva naroda na 9. siječnja gledaju kao na početak rata u BiH te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom.
Dana 9. siječnja 1992. godine u Sarajevu je tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao neovisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine, a u cilju da je pripoji Jugoslaviji, koja se tada raspadala i bila pod kontrolom Slobodana Miloševića.
Na čelu samoproglašene republike bili su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, poslije osuđeni u Haaškom sudu zbog ratnih zločina.
Odluka je donesena u studenome 2015. godine, kada je odlučeno da je članak Zakona o praznicima RS-a koji govori o Danu RS-a neustavan. Prijepornim je ocijenjeno i kako se toga dana obilježava i krsna slava Republike Srpske – Sveti arhiđakon Stefan, zbog čega taj praznik ima i vjersku dimenziju. Ustavni sud BiH nije osporio pravo vjernicima da obilježavaju krsnu slavu svetog Stefana, kao ni Dan Republike Srpske, ali je utvrdio da Dan RS-a ne može biti 9. siječnja. Predstavnici vlasti i oporbe u Republici Srpskoj odbacili su odluku Ustavnog suda. Situacija je još kompliciranija ako znamo da se u dijelovima Federacije BiH, gdje je hrvatski narod većinski, 1. ožujka i “slavi i ne slavi”, ovisno o županiji.
Iako je teško u to povjerovati, postoje dani kada se slavi, jede i pije diljem BiH. To su 1. siječnja – Nova godina, 9. svibnja – Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe, kao i svima omiljeni 1. svibnja, Međunarodni praznik rada.
Također, kao blagdani u Republici Srpskoj slave se: pravoslavni i katolički Božić, Kurban-bajram, katolički i pravoslavni Veliki petak, katolički i pravoslavni Uskrs te Ramazanski bajram. Blagdani se obilježavaju po dva dana, prvi i drugi dan blagdana, s tim da se pravoslavni i katolički Božić obilježavaju na Badnji dan i dan Božića. U Federaciji BiH vjernici imaju neradni dan za dva Bajrama te za pravoslavni i katolički Božić i Uskrs.
Vrisak.info
Samo slavite!!!!
Grilajte!!
Udri janjetine!!