Premijer Andrej Plenković izrazio je očekivanje da će se prije općih izbora sljedeće godine postići dogovor o izmjeni Izbornog zakona kako bi se prestalo s preglasavanjem Hrvata u državnom vrhu BiH gdje je glasovima dominantno Bošnjaka u četiri navrata na mjesto hrvatskoga člana biran Željko Komšić.
„Mi se nadamo da će doći do dogovora. Mislimo da bi to bilo itekako dobro i korisno“, rekao je Plenković nakon susreta vodstava HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH u Banjoj Luci. Plenković je odgovarajući na upit novinara rekao kako je tijekom pregovora o miru u BiH u američkome gradu Daytonu bilo usuglašeno da jedan narod neće birati drugome političke predstavnike.
Glasovima dominantno bošnjačkih birača od 2006. godine je u četiri navrata za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH biran Željko Komšić. Zbog toga s njim predstavnici hrvatske politike u BiH te službenog Zagreba nemaju službenog kontakta.
„Mi upozoravamo na taj problem već skoro 20 godina. Smatramo da sukladno duhu i slovu Daytonskog sporazuma treba poštovati ono što je tada dogovoreno“, dodao je Plenković.
Komšić je prvi put izabran u državni vrh na izborima 2006. godine. Ponovno je na tu poziciju biran 2010., te u dva navrata ponovno 2018. i i 2022. godine. On se ne može kandidirati na izborima sljedeće godine, no postoje neslužbene najave da bi se nekoliko kandidata koji računaju na iste glasove mogli prijaviti.
Plenković poziva na izgradnju povjerenja koje je postojalo između Hrvata i Bošnjaka prije prvog Komšićeva izbora.
„Ako je do 2006. sve bilo normalno ne vidim razloga zašto se ne bi vratili na ono što ulijeva najvažniju stvar i u životu i u politici, a to je povjerenje“, dodao je.
Potvrdio je kako je u BiH ušao preko novog graničnog prijelaza između Hrvatske i BiH u Gradišci koji danas nije službeno otvoren zbog opstrukcija s bosanskohercegovačke strane.
U budućnosti, prema procjenama hrvatske policije i carinske službe, taj će prijelaz bit najfrekventniji u prometu ljudi i roba između BiH i Hrvatske, te drugi međunarodni prijelaz po frekvenciji ulazaka u Hrvatsku nakon Bajakova.
„Imat će ogroman gospodarski i prometni značaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“, rekao je Plenković. Pritom je izrazio nadu da će se ispuniti svi formalni uvjeti kako bi se uspostavio promet između dvije zemlje. Upitan o prigovorima i zabrinutosti iz BiH zbog najave izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori, premijer je rekao kako se toga više boje ljudi u Banovini nego u BiH, no da ne treba uopće strahovati.
„Sve je to što se tiče stručnih procjena potpuno bezopasno za ljude. Da nije, ne bismo to radili. Hrvatska to radi odgovorno, kao što sve što činimo i nastojimo raditi i sukladno zakonu i u najboljoj koristi naših građana, a naravno i svih naših susjeda“, rekao je.
Premijer se u četvrtak u Banjoj Luci susreo s banjolučkim biskupom mons. Željkom Majićem, obišao izložbu sakralne umjetnosti „Riznica Opatije Marija Zvijezda“, te sudjelovao u svečanosti polaganja kamena temeljca za Studentsko-kulturni pastoralni centar u Banjoj Luci u sklopu Franjevačkog samostana na Petrićevcu za čiju će izgradnju sredstva izdvojiti i Vlada RH.
Potvrdio je kako Hrvatska godišnje ukupno izdvaja oko 150 milijuna eura za Hrvate izvan Hrvatske, a najveći dio toga novca odlazi za projekte Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Vrisak.info
