Hrvatska je u potpunosti spremna za ulazak u schengenski prostor s početkom iduće godine, a on znači, istaknuo je u srijedu premijer Andrej Plenković, brže i jeftinije kretanje roba i usluga, veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva i imat će značajan utjecaj na prihode u turizmu. Premijer je predsjedao sastankom Međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti s ciljem pristupanja Hrvatske Schengenskom prostoru te je u uvodu istaknuo kako taj ulazak, uz brže i jeftinije kretanje roba i usluga, znači i dodatnu legitimaciju, referencu i poticaj stranima ulagačima, veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva. “Hrvatska je, što se tiče spremnosti na granicama, graničnim prijelazima – cestovnim, željezničkim, morskim, u potpunosti spremna za tu tranziciju s 31. prosinca na 1. siječnja. Kad je riječ o zračnim lukama u potpunosti ćemo biti spremni 26. ožujka”, naveo je.
Tek kroz vrijeme ćemo razumjeti najbolje koliko schengen olakšava život našim građanima, omogućuje bolju komunikaciju, lakši dolazak posjetitelja, turista i ulagača u Hrvatsku, dodao je te ustvrdio kako možemo biti ponosni ulazak u euro područje i schengenski prostor s početkom iduće godine, kao “dva strateška cilja dublje integracije u EU”. Hrvatska će biti 20. članica europodručja i 23. država članica EU koja je u schengenskom prostoru u kojem su još i Island Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, a posljednje širenje schengena bilo je 2011. godine kada je ušao Lihtenštajn. Na današnjoj je sjednici rezimiran cijeli proces ispunjavanja kriterija za ulazak u schengen te su predstavnici pojedinih resora iznijeli najvažnije aktivnosti i postignuća. Plenković je istaknuo i da je interes građana i poduzetnika za schengenski prostor velik. Svi oni koji su upućeni na komunikaciju, promet, mobilnost, trgovinu, razmjenu, znaju kolike prednosti članstvo donosi, rekao je, jer to znači “sasvim novi režim na granicama, prolazak bez formalnosti, čekanja i troškova”.
“Hrvatska je turistička zemlja s popriličnim područjem na jadranskoj obali koja je pretežito auto-destinacija i za takvu zemlju schengenski prostor znači puno jednostavniji, lakši dolazak i siguran sam da će se to osjetiti i u noćenjima i u dolascima, a onda naravno i u prihodima u godinama koje su pred nama”, rekao je. Proces nije bio nimalo jednostavan, zahtijevao je ispunjavanje niza kriterija, posebno vezanih uz proces kontrole vanjske granice, naglasio je premijer. Hrvatska će, naime, čuvati više od 1300 kilometara vanjske schengenske granice. U kontekstu granice s BiH, Plenković je poručio da da je politički odabir Hrvatske i Vlade kojoj je na čelu da nikada neće graditi zidove, barijere, ograde, “a kamoli bodljikavu žicu”. “Dapače, želimo da se tijesnom i otvorenom policijskom suradnjom, koja već sada postoji, učine maksimalni napori na sprječavanju nezakonitih migracija, Ne želimo da Hrvatsku i BiH dijeli bilo kakva ograda – i to je politička poruka iza koje stojimo i stajat ćemo i u budućnosti”, rekao je. S 1. siječnjem iduće godine bit će ukinuta 73 granična prijelaza na kopnenoj granici te 12 graničnih prijelaza na morskoj granici, a ulazak u schengenski prostor bit će prigodno obilježen na graničnim prijelazima Bregana i Goričan. Najveći dio aktivnosti vezanih uz schengenski prostor odradio je MUP, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na sjednici je, uz ponos i zadovoljstvo zbog ulaska i ispunjavanja svih kriterija, istaknuo važnost policije koja “dobiva još jednu važnu ulogu zaštite schengenskog prostora, a time i jaču, vidljiviju i odgovorniju ulogu u doprinosu ukupnoj europskoj sigurnosti”.
Danom ulaska ukida se provedba granične kontrole na granicama s Mađarskom i Slovenijom no to ne znači, naglasio je Božinović, da će se time otvoriti prostor za nezakonite migracije i prekogranični kriminalitet. “Upravo suprotno. Na to području uz unutarnju granicu, ali i na čitavom državnom području Hrvatske provodit će se kompenzacijske mjere što u praksi znači da će sve policijske snage još aktivnije po dubini teritorija, još će se tješnje povezivati s policijama susjednih zemalja schengena, ali i trećih zemalja i još intenzivnije razmjenjivati sigurnosno bitne informacije”, poručio je. Ulaskom u schengen Hrvatskoj je povjerena zadaća nadzora najdulje kopnene granice schengena i kontrola europske sigurnosti, a mi smo dokazali da to znamo raditi, da smo to uspješno obavljali i da ćemo to i ubuduće činiti, naglasio je.
Vrisak.info
