Još se ne zna hoće li ove godine učenici iz Bosne i Hercegovine sudjelovati u PISA programu.
Međunarodna procjena znanja i vještina, koja je trebala biti održana ove, zbog pandemije je pomjerena za iduću godinu. O sudjelovanju učenika iz Bosne i Hercegovine na sljedećoj sjednici trebalo bi raspravljati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Podaci prvog testiranja iz 2018. godine bili su poražavajući.
Bosna i Hercegovina je prvi put sudjelovala u PISA programu 2018. godine kada je testirano gotovo 6.500 učenika iz 213 škola iz države.
Testovi iz jezika, matematike i prirodnih znanosti trebali su provjeriti u kojoj mjeri bh. učenici mogu primijeniti svoje znanje u realnom životu.
Rezultat je bio ispod prosjeka. Bosna i Hercegovina je osvojila 62 mjesto među 79 država u kojima je izvršeno testiranje, a pokazalo se da je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen. Ovo je trebao biti signal domaćim vlastima da konačno provedu reformu obrazovnog sustava koja će poboljšati kvalitetu obrazovanja, ali bh. političkoj oligarhiji očito ne trebaju generacije koje slobodno misle, piše bhrt.ba.
„Znači, ne trebamo ih naučiti kako da misle nego što da misle.To je suština. Jer što više imamo masu kojom možemo manipulirati, koja ne razmišlja svojom glavom, koja ne gleda opće društvene interese, nego samo svoj interes, onda je tim vladajućim oligarhijama lakše da vladaju i da opstanu na vlasti”, kaže Smiljana Vovna, sociologinja i profesorica u Gimnaziji Meša Selimović u Tuzli.
Korjenitu reformu obrazovanja, iako su je najavljivale kao prioritetne političke zadatke u svojim kampanjama, izbjegavale su uraditi sve poslijeratne garniture koje su osvajale vlast u Bosni i Hercegovini na svim razinama. A za budućnost bh. društva vodile su se ciljevima opstanka na vlasti. Jedan dio akademske zajednice smatra da će politika morati mijenjati odnos prema obrazovanju.
„Ovaj proces neminovno mora doživjeti reformu, zašto, zato što EU, NATO standardi, odnosno naše učlanjenje prema NATO-u, zahtijeva jednu drugu paradigmu razumijevanja društvene stvarnosti, a obrazovanje je pokretač toga”, kaže Midhat Čaušević, sociolog, s Filozofskog fakulteta u Tuzli.
Neminovnost reforme obrazovanja nužnost je i s ekonomskog aspekta jer državu Bosnu i Hercegovinu preskupo košta školovanje generacija čije diplome nisu vrednovane na tržištu rada.
„Sva istraživanja, MMF-a, Svjetske banke, pokazuju da su naši radnici niskoproduktivni, dakle, u Bosni i Hercegovini. Naravno, kada idu vani ta produktivnost raste shodno boljem sustavu. Ali naš sustav obrazovanja nije prilagođen spram standarda 21-og stoljeća, jednostavno student, učenik nije u fokusu obrazovnih politika već je to ili politička igra ili zapošljavanje i slično, dakle neke druge stvari, kaže Admir Čavalić s Ekonomskog fakulteta u Tuzli.
Predsjedništvo BiH bi sljedećeg tjedna trebalo donijeti odluku hoće li sljedeće godine u Bosni i Hercegovini biti provedeno drugo PISA testiranje učenika. I ako ovo testiranje bude provedeno, izvjesno je, slažu se mnogi u akademskoj zajednici, da će rezultati biti i gori nego prije tri godine zbog, između ostalog, i online sustava pohađanja nastave u vrijeme pandemije.
Vrisak.info
