Perić je, naime, rođen 2. veljače 1944. godine u općini Rovišće u današnjoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i u subotu je navršio 75 godina života, što je, prema kanonskome pravu, gornja granica za umirovljenje. No, i ovo pravilo ima iznimki, što se do sada potvrdilo u više slučajeva. Za sada nema naznaka kada će biti imenovan Perićev nasljednik, piše Večernji list.
Osnovnu školu pohađao je u Rotimlji i Crnićima kod Stoca, zatim sjemenišnu gimnaziju u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu te teološki studij u Rimu. Doktorirao je teologiju 1971. na sveučilištu Urbaniani. Zaređen je za svećenika 29. lipnja 1969. u Prisoju, a za biskupa koadjutora 29. svibnja 1992. u Neumu. Ustoličen je za rezidencijalnog biskupa Mostarsko-duvanjske biskupije 11. lipnja 1993.
Biskupa Perića, uz očuvanje i skrb za hrvatski katolički puk, dočekala su i dva desetljećima i stoljećima otvorena pitanja hercegovačkog slučaja neposluha franjevaca za predavanja župa te međugorskog fenomena koji se tiče tvrdnji o ukazanjima Gospe u hodočasničkom središtu. U oba ova “fenomena” ostao je dosljedan do kraja, iako ih nije uspio provesti u djelo.
Potkraj rata u BiH je naložio provedbu papinskog dekreta Romanis Pontificibusis, koji je bio mrtvo slovo na papiru još od 1975. godine. A podrazumijeva preuzimanje župa od dijecezanaca u župama u kojima su pastorizirali hercegovački franjevci, koji su kasnije izbačeni iz reda, ali i danas upravljaju župama. To je izazvalo golemo nezadovoljstvo i prosvjede vjernika.
Biskup je otet iz biskupije, a u “oslobađanje” se uključio i službeni Zagreb. Perić i danas tvrdi kako su ukazanja Gospe u Međugorju nevjerodostojna, a Mostarsko-duvanjska biskupija izdala je više publikacija i knjiga oko toga.
Sveta Stolica sačinila je pak posebno povjerenstvo oko tog fenomena te prošle godine imenovala vizitatora. Još o tome fenomenu nema konačnog stava.
Biskup Perić slovi za jednoga od najvažnijih živućih teologa među Hrvatima, ali i gorljivog zagovornika ravnopravnosti ovoga naroda.
Objavio je više knjiga, posljednja “Nada koja ne postiđuje” razotkriva montirano suđenje skorom svecu Alojziju Stepincu.
