Nakon ljetne stanke Parlament Federacije BiH nastavio je praksu redovitih zasjedanja. U četvrtak je zasjedao Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH s dnevnim redom nešto kraćim od planiranog, a za utorak, 30. rujna, najavljena je i sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH.
Početak sjednice Zastupničkog doma obilježila je i rasprava o jednakopravnosti jezika konstitutivnih naroda i prilikom slanja materijala za sjednice.
Kao naizgled mali, ali zapravo veliki pomak u radu Parlamenta FBiH ocijenjeno je osiguranje prilaza osobama s invaliditetom kojih ima i među zastupnicima.
“Zahvalio bih svima koji su napravili ovaj, nekima se čini, mali, ali za nas koji smo invalidne osobe ogroman iskorak. Neka nam ovo bude poruka da malim koracima naprijed možemo napraviti puno” kazao je zastupnik Drago Stanić.
Povučeni zakoni iz procedure
Uoči sjednice Zastupničkog doma Vlada Federacije BiH iz procedure je povukla tri zakonska rješenja. U pitanju su prijedlog zakona o dopunama Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji BiH, prijedlog Zakona o rudarstvu Federacije BiH te prijedlog Zakona o vještacima u Federaciji BiH. Kao obrazloženje za povlačenje iz Vlade FBiH naveli su potrebu dorade i razmatranja brojnih amandmana.
Jedna od zamjerki iznesenih u javnosti na povučene zakone je, primjerice, da se prijedlogom Zakona o rudarstvu centralizira ova oblast te oduzimaju ovlasti županijama kad je rudarstvo u pitanju.
Spor oko Zakona o vještacima
Kad je u pitanju povučeni prijedlog Zakona o vještacima, njime je predviđeno da Ministarstvo pravosuđa imenuje povjerenstvo koje će imenovati i razrješavati sve sudske vještake čiji su nalazi u sudskim procesima često ključni.
Po ustaljenoj matrici protivljenja svemu što dolazi iz ministarstava kojima su na čelu Hrvati, pojedini zastupnici, posebno oporbeni, ovaj su zakon nazvali zakonom o vješticama, a ne vještacima, tvrdeći da je lošiji od sadašnjeg i da uvodi politički nadzor nad procesom imenovanja vještaka. Kako i na koji način – ostalo je nejasno.
Sve iznesene dvojbe trebala bi razriješiti Vlada FBiH u vremenu koje je tražila kako bi razmotrila pristigle amandmane, ali i primjedbe.
Zakon o zateznim kamatama
Zastupnici su razmatrali prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode.
Ovim se zakonskim rješenjem produljuje rok za otpis zateznih kamata gospodarskim subjektima koji u određenom roku izmire glavni dug za neuplaćene javne prihode.
Ako ovaj zakon potvrdi i Dom naroda, kao temeljno polazište za primjenu zakona koristit će se kamate nastale do 31. prosinca 2023. umjesto do kraja 2019., što je dosad bio slučaj.
Zatezne će kamate, u slučaju da ovaj zakon dobije potporu u oba doma, biti otpisane u cijelosti pod uvjetom da dužnik namiri glavninu duga najkasnije za 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Prilikom rasprave konstatirano je da su među najvećim dužnicima u Federaciji BiH javna i poduzeća kojima je FBiH većinski vlasnik.
Također su se čula promišljanja kako je zakon diskriminirajući u odnosu na one koji redovito izmiruju svoje obveze. Na kraju je konstatirano da zakon ne propisuje oprost dugova, već otpis zateznih kamata, ali tek nakon što se izmire nastala dugovanja.
Zastupnici su, uz ovaj zakon, razmatrali još desetak točaka dnevnog reda čijim je usvajanjem potvrđena jasna parlamentarna većina u Federaciji BiH.
Vrisak.info
