Ovogodišnji ožujak zabilježen je kao najtopliji u Europi u povijesti mjerenja, prema izvješću Službe za klimatske promjene Copernicus.
Uz to, ekstremne količine padalina obilježile su kontinent, koji se zagrijava brže od drugih dijelova svijeta.
Na globalnoj razini, ožujak je bio drugi najtopliji mjesec u Copernicusovim podacima, produžujući trend rekordnih temperatura koji traje od srpnja 2023. godine.
Od tada je gotovo svaki mjesec bio za najmanje 1,5 stupanj Celzijusa topliji nego što je bio prije industrijske revolucije kada je čovječanstvo počelo sagorijevati ogromne količine ugljena, nafte i plina, prenosi Klix.ba.
Kako pišu ožujak je bio 1,6 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskog vremena, produžavajući anomaliju toliko ekstremnu da znanstvenici još uvijek pokušavaju u potpunosti je objasniti.
“To što smo još uvijek na 1,6 stupnjeva iznad predindustrijske je zaista vrijedno pažnje”, rekla je Friederike Otto sa Grantham instituta za klimatske promjene i okoliš na Imperial College London.
Dodala je kako smo čvrsto u rukama klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
Znanstvenici upozoravaju da porast globalnog zagrijavanja dovodi do češćih i intenzivnijih ekstremnih vremenskih pojava, uključujući toplinske valove, obilne padaline i suše.
Klimatske promjene ne očituju se samo u povećanju temperatura, već i u dodatnoj toplini koju staklenički plinovi, poput ugljičnog dioksida i metana, zarobljavaju u atmosferi i oceanima, s ozbiljnim posljedicama na globalni ekosustav.
Toplija mora znače veće isparavanje i veću vlagu u atmosferi, uzrokujući veće poplave i unos energije u ciklone, ali također utječu na globalne obrasce padalina.
Tako je ožujak u Europi bio je 0,26 C iznad prethodnog najtoplijeg rekorda za mjesec postavljen 2014. godine, rekla je Kopernik.
To je također bio “mjesec sa kontrastnim ekstremnim količinama padalina” širom kontinenta, rekla je Samantha Burgess iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, koji vodi Copernicus klimatski monitor.
Neki dijelovi Europe doživjeli su “najsušniji ožujak u povijesti, a drugi najvlažniji” oko pola stoljeća, rekla je Burgess.
Globalna vrućina dosegnula je spektakularne razmjere, čime su 2023. i 2024. godine postale najtoplije u povijesti mjerenja.
Prošla godina obilježena je kao prva puna kalendarska godina koja je premašila granicu od 1,5°C zagrijavanja, što predstavlja sigurnosni prag koji su zemlje dogovorile u okviru Pariškog klimatskog sporazuma.
Vremenska prognoza za ljeto: Bit će toplinskih valova, ali i padalina
Vrisak.info
