Federalni zavod za programiranje razvoja objavio je izvještaj o razvijenosti jedinica lokalne samouprave (JLS) u Federaciji BiH, koji pruža detaljan uvid u stanje ekonomskog i društvenog razvoja u općinama i gradovima.
Izvještaj za 2024. godinu potvrđuje značajne razlike među zajednicama, pri čemu Sarajevo i okolne općine zadržavaju vodeću poziciju, dok se na listi najnerazvijenijih i dalje nalaze udaljene i demografski ugrožene općine, piše BiznisInfo.ba.
Indeks razvijenosti izrađen je na osnovu pet ključnih indikatora: prihodi od poreza na dohodak po stanovniku, stupanj zaposlenosti, kretanje stanovništva, udio starog stanovništva u ukupnom broju stanovnika te stupanj obrazovanja radne snage.
Ovi pokazatelji zajedno pružaju sveobuhvatan pregled ekonomske snage, demografskih kretanja i društvenih potencijala lokalnih zajednica. Indeks omogućava poređenje između različitih administrativnih jedinica i praćenje promjena tijekom vremena.
Razvijeni gradovi i općine
Na samom vrhu liste, u Grupi I visoko razvijenih općina i gradova, nalazi se Općina Centar Sarajevo, koja je i dalje na prvom mjestu, bez promjena u odnosu na prethodnu godinu. Uz nju, ovu grupu čine i Novo Sarajevo, Trnovo, Ilidža, Stari Grad, Novi Grad i Vogošća, čineći svojevrsni “klaster razvoja” oko glavnog grada.
Ovaj rezultat potvrđuje dugogodišnji trend koncentracije ekonomskih aktivnosti i resursa u Sarajevskom kantonu, dok ostatak Federacije pokazuje znatno niže vrijednosti indeksa.
U Grupi II našli su se većinom glavni gradovi županija, Mostar, Tuzla, Široki Brijeg i Goražde. Među općinama s izraženim napretkom nalaze se Doboj-Jug, Hadžići, Čitluk, Tešanj i Ilijaš.
Kad se pogleda stanje na ljestvici, najbolje rangirani grad iz ŽZH je Široki Brijeg koji zauzima 11.mjesto na ljestvici. Poslije Širokog slijedi Grude na 17.mjestu, Posušje na 26. mjestu, te Grad Ljubuški na 34. mjestu. Ono što je jako bitno naglasiti da se oba grada i obje općine s područja ŽZH nalaze u razvijenim i srednje razvijenim mjestima u FBiH.
Ove zajednice predstavljaju regionalne ekonomske centre koji, iako ne dostižu Sarajevo, pokazuju stabilan rast.
Općine i gradovi sa srednjim razvojem
Grupa III obuhvaća veliki broj općina i gradova sa srednjim stupnjem razvijenosti, uključujući Zenicu, Bihać, Visoko, Gračanicu, Lukavac, Živinice, Travnik, Ljubuški, Srebrenik, Kakanj, Grude, Čapljinu, Konjic, Bugojno i druge.
Ove zajednice imaju potencijal za napredak, ali im je potrebna dodatna podrška u pogledu zapošljavanja i zadržavanja stanovništva.
Nerazvijene i izrazito nerazvijene općine i gradovi
Posebnu pažnju privlači Grupa IV, u kojoj se nalaze nerazvijene općine poput Fojnice, Busovače, Olova, Donjeg Vakufa, Zavidovića, Stoca, Jajca, Vareša, Kalesije, Cazina, Velike Kladuše i drugih.
Najkritičnija situacija je u Grupi V, koja uključuje izrazito nerazvijene općine: Domaljevac-Šamac, Ravno, Glamoč, Drvar, Bužim, Ključ, Foča, Pale, Čelić, Bosansko Grahovo, Teočak, Sapna i Dobretići.
Ove zajednice suočavaju se s depopulacijom, visokom stopom nezaposlenosti i slabim fiskalnim kapacitetima, što ih čini prioritetnim za ciljane mjere podrške.
Najveći pomaci u 2024. godini
Grad Orašje ostvario je najveći rast, tako što je skočio za sedam mjesta zahvaljujući povećanju prihoda od poreza na dohodak, koji su porasli za 27 posto u odnosu na 2023. godinu.
Novi Travnik napredovao je za četiri mjesta, prvenstveno zbog povećanja obrazovnog nivoa radne snage i rasta prihoda od poreza na dohodak. Grude, Ilijaš i Stolac poboljšali su svoju poziciju za tri mjesta zahvaljujući boljim ekonomskim i demografskim pokazateljima.
S druge strane, Kupres je zabilježio pad od 13 mjesta, sa 41. na 54. poziciju, no taj pad je rezultat ranijih metodoloških grešaka u evidenciji zaposlenosti, a ne stvarnog pogoršanja stanja.
Banovići, Jajce i Travnik zabilježili su pad od tri mjesta, što je posljedica realnog smanjenja zaposlenosti i stagnacije prihoda.
Nejednak regionalni razvoj
Podaci jasno ukazuju na veliku razliku između urbanih i ruralnih područja. Dok Sarajevo i veći regionalni centri bilježe stabilan rast, periferne i manje općine suočavaju se s padom stanovništva, starenjem populacije i ekonomskim stagnacijama.
Ovaj jaz ima direktne posljedice na kvalitetu života građana, pristup javnim uslugama i mogućnosti zapošljavanja. Indeks razvijenosti predstavlja ključni alat za identifikaciju područja koja zahtijevaju dodatnu podršku i za planiranje budućih razvojnih politika.
Za smanjenje razlika potreban je strateški pristup jačanje lokalnih ekonomija, ulaganje u obrazovanje i otvaranje novih radnih mjesta. Samo tako može se postići ujednačeniji i održiv razvoj Federacije BiH u cjelini.
Vrisak.info
