U kolovozu prošle godine u Sijeračkim stijenama poginula je mlada liječnica nakon što je kamen pao na vozilo, a prošlog tjedna na istoj dionici dogodio se novi odron. Dionica između Dobrog Polja i Miljevine zatvorena je tek nakon što je tlo ponovno popustilo. Građani traže sigurnost, a nadležna odgovornost prebacuje na izvođače radova.
“Trenutačno se radi jedna procedura koja podrazumijeva obavijest izvođača radova da je došlo do oštećenja ceste. Oni su prihvatili tu odgovornost i obavijestili nas jutros da će odmah krenuti u sanaciju štete koja je nastala”, kazao je prije nekoliko dana Savo Minić, premijer RS (5.2.2026.).
Slična slika prati i ostale ključne pravce, od loše ceste prema Tuzli do zapuštene infrastrukture prema istoku zemlje. Struka upozorava da su privremena rješenja postala standardna. Desetljećima stari znakovi upozorenja na odrone ili znakovi opasnosti zbog fizičkih oštećenja ceste pokazuju da se na kritičnim točkama godinama ništa suštinski nije promijenilo, dok se ulaganje u sigurnost magistralnih cesta sustavno zapostavlja.
Privremena upozorenja kao trajno rješenje
“Mi ovdje imamo prometne znakove koji upozoravaju vozače na odron stare po 20 i 30 godina. Ako već znamo da postoji neka opasnost na cesti, tu cestu treba napraviti tako da nema te opasnosti, a ne da upozoravamo ljude da postoji opasnost. To može biti jedno privremeno rješenje, ali jednostavno ne smijemo zapostavljati ulaganje u sigurnost prometnica”, upozorava Mirzet Sarajlić, sudski vještak prometne struke.
Iako nadležni potvrđuju da se pomicanje tla prati svakodnevno, odluka o zatvaranju ceste prema Foči donesena je tek nakon pokretanja klizišta. Otvara se pitanje tko prati radove na opasnim dionicama i zašto se s obustavom prometa čekalo ako je bilo poznato da je sigurnost na tom dijelu odavno ugrožena.
“Nakon urađene ekspertize i praćenja mosta i klizišta, utvrđeno je da postoji pomicanje praktično na dnevnom nivou i JP Putevi zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom prometa donijeli smo danas odluku da se taj cestovni pravac zatvori”, rekao je prije nekoliko dana ministar prometa i veza RS Zoran Stevanović (4.2.2026.).
Autoceste smanjuju broj poginulih, ali napredak je spor
S druge strane, izgradnja i otvaranje novih dionica autocesta, iako teče sporo, donosi konkretne rezultate u sigurnosti prometa. Podaci pokazuju da se modernizacijom i izmještanjem vozila na brze ceste drastično smanjuje broj nesreća, što potvrđuje i primjer najfrekventnije dionice u zemlji.
“Ovdje možemo navesti jedan plastičan primjer, izgradnja autoceste između Zenice i Sarajeva, koja vuče veliki dio prosječnog godišnjeg dnevnog prometa, znači veliki dio prometa ide tim putem. Tu smo prije izgradnje same autoceste, dok je bio čuveni magistralni put M-17, imali godišnje poginulih između 14 i 15 osoba u prosjeku, a danas je taj broj sveo na 1 ili 2 u 4 ili 5 godina. Što nam govori, a uz stupanj povećanja motorizacije, da su ipak autoceste i brže ceste veliki faktor povećanja prometne sigurnosti”, potvukao je Sarajlić.
Ipak, to rješenje godinama čeka na političku volju i upravni postupak. Na pitanje o konkretnim planovima za sanaciju postojećih kritičnih pravaca iz javnih poduzeća nismo dobili odgovor, dok državni ministar priznaje da je tempo izgradnje ključnih koridora izuzetno spor.
“Naša ustavna struktura jest zahtjev od nekih drugih, ali to nije izgovor za sporost izgradnje infrastrukture. Moram reći da ne samo da sporo gradimo Koridor Vc koji je uvjerljivo najvažniji projekt, ima i željeznički Koridor Vc koji nam je obveza i koji radimo još sporije od ovog cestovnog. Sve što se može učiniti da se to ubrza, mislim da se entitetske vlade moraju staviti kao prioritet”, smatra Edina Forte, ministrica komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine.
Izgrađenih 11 od najavljenih 30 kilometara autoceste u 2025. godini barem je neki pomak, s obzirom na to da su ulaganja u postojeću infrastrukturu minimalna. I dok se čekaju novi kilometri, sigurnost sudionika u prometu na postojećim cestama ostaje pod znakom pitanja, piše N1.
Vrisak.info
