Prije desetak dana donedavni je prvi policajac u Federaciji BiH Vahidin Munjić, koji je suspendiran tek iz trećeg pokušaja, zatražio isplatu otpremnine i odlazak u mirovinu, doznaje Večernji list.
U federalnom entitetu muk, tišina. I nikome ništa nije sporno.
Nekih godinu dana prije, kada je identična situacija bila s policijskim dužnosnikom Zoranom Galićem, koji se od kaznenog progona sklonio u Republiku Hrvatsku, vodila se prava politička i medijska hajka.
Jedina razlika između ove dvojice policajaca je da je jedan Bošnjak, a drugi Hrvat.
Zbog Galića, koji je do razrješenja bio zamjenik ravnatelja SIPA-e, bošnjačke stranke su čak blokirale sjednice Vijeća ministara.
A zahtjev za njegovom smjenom i imenovanjem novog hrvatskog policijskog dužnosnika maskirali su krajnje apstraktnim razlozima.
No, u buci protivnoj svakoj logici, tek nakon višemjesečnog natezanja, situacija je ipak promijenjena, pa je za Galićeva nasljednika imenovan Dragan Andrić.
Upravo kada se mislilo da bi se na čelu Federalne uprave policije mogao dogoditi zaokret, to se ipak nije dogodilo.
Bez dovoljno kandidata
Neovisni odbor federalnog Parlamenta, naime, na sjednici je, nakon razmatranja pristiglih prijava na javni natječaj za imenovanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja Federalne uprave policije (FUP), utvrdio da su na natječaj pristigle ukupno tri prijave te ga je odlučio poništiti.
Za poziciju ravnatelja Federalne uprave policije zaprimljene su dvije prijave, a kandidati su Igor Marić i Bare Pršlja.
Igor Marić je policijski službenik Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije, dok Bare Pršlja obnaša dužnost načelnika u PU Jajce.
Kada je riječ o poziciji zamjenika ravnatelja FUP-a, pristigle su prijave Vahidina Šahinpašića te Bare Pršlje, koji se ujedno prijavio i za dužnost ravnatelja Federalne uprave policije.
Neovisni odbor naveo je kako je, u slučaju da na temelju provedenog natječaja nije moguće sastaviti listu od tri kandidata koja ispunjavaju uvjete natječaja, natječaj potrebno ponoviti u roku od 15 dana od dana njegova okončanja.
S obzirom na to da taj uvjet nije ispunjen, Neovisni odbor donio je odluku o ponovnom raspisivanju javnog natječaja za imenovanje ravnatelja i zamjenika ravnatelja Federalne uprave policije.
Federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak navodi kako je imenovanje čelnih ljudi FUP-a trenutačno u potpunoj nadležnosti Neovisnog odbora.
Kada oni provedu natječajnu proceduru do kraja, on bi prijedlog kandidata uputio na Vladu Federacije, koja bi to imenovanje trebala potvrditi.
Međutim, ono što se smatra ključnim u ovoj situaciji jest nacionalna odredba kandidata.
Isak je kazao da ravnatelj ne bi smio biti bošnjačke nacionalnosti, a pozicija ravnatelja FUP-a treba pripasti Hrvatima, Srbima ili ostalima jer je to zakonski definirano.
Ovaj zahtjev za imenovanje Hrvata na čelo FUP-a nije novost i ne prestaje biti politička tema već dulje vrijeme.
Hrvatske političke stranke već godinama upozoravaju da bi ta pozicija trebala pripasti Hrvatima, posebno s obzirom na to da u posljednjih osam godina nije bio imenovan ravnatelj ove institucije, a svi prethodni natječaji su poništavani ili osporavani.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara već je u lipnju ove godine naglasila kako ta pozicija pripada hrvatskom narodu i da su se konačno stekli uvjeti da proces imenovanja bude dovršen.
– Mi, nažalost, više od dvije godine nismo uspjeli popuniti tu poziciju, sada su se stekli uvjeti jer imamo Neovisni odbor i očekujem da se taj proces završi jako brzo – izjavila je Bradara.
Nakon svih političkih komplikacija, najvažniji zaključak koji se nameće je jasno političko izigravanje koje traje već godinama. Zapravo od osnivanja FUP-a.
Zakonitost i politička ravnoteža u Federaciji BiH nalaze se u stalnom konfliktu, a pozicija ravnatelja Federalne uprave policije postala je simbol nepravde i podređenosti Hrvata koji već godinama upozoravaju na ovu situaciju.
Izbor Hrvata za ravnatelja FUP-a postao je mnogo više od tehničkog imenovanja – on je postao politički imperativ.
Neovisni odbor ima priliku konačno riješiti ovu situaciju, ali hoće li političke stranke biti spremne na kompromis i hoće li se zakoniti zahtjevi za ravnotežu u nacionalnoj zastupljenosti napokon provesti u praksi, ostaje otvoreno pitanje.
Vrisak.info
