U Federaciji BiH pravo na obiteljsku mirovinu imaju članovi obitelji umrlog osiguranika koji je na dan smrti ispunjavao uvjete za starosnu ili invalidsku mirovinu i članovi obitelji umrlog korisnika starosne ili invalidske mirovine.
Prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji je trenutačno na snazi, članovima obitelji umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine, smatraju se bračni supružnik i izvanbračni partner (udovica odnosno udovac), razvedeni bračni supružnik ako mu je pravomoćnom presudom suda dosuđeno pravo na uzdržavanje, dijete, rođeno u braku ili izvan braka, te posvojeno dijete, pastorak, ako ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik mirovine, uzdržavao, te dijete – unuče bez oba roditelja ako ga je umrli osiguranik, odnosno korisnik mirovine, uzdržavao.
Kada udovica ili udovac ostaju bez prava
Ipak, postoje situacije u kojima žena ne može naslijediti muževu mirovinu. Naime, ako korisnik starosne ili invalidske mirovine zaključi brak s navršenih 65 godina života, pravo na obiteljsku mirovinu osigurava se bračnom supružniku pod uvjetom da je brak trajao najmanje tri godine ili da imaju zajedničko dijete.
Dakle, ako je brak trajao kraće od tri godine i ako nemaju zajedničko dijete, ta udovica ili udovac ostaju bez prava na obiteljsku mirovinu. Oni nisu jedini koji mogu ostati bez mirovine.
Izuzeci i zabrane
Naime, kako se navodi na službenoj stranici Federalnog zavoda za MIO, pravo na obiteljsku mirovinu ne može ostvariti te čak ni koristiti član obitelji koji je namjerno prouzročio smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takvo je kazneno djelo osuđen pravomoćnom presudom na kaznu zatvora.
Također, član obitelji umrlog osiguranika ili korisnika mirovine koji se namjerno onesposobio za rad radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu ne može po toj osnovi steći pravo na obiteljsku mirovinu.
Izvanbračni partneri i razvedeni supružnici
S druge strane, pravo na mirovinu može ostvariti izvanbračni partner, a u određenim slučajevima pravo na mirovinu može koristiti razvedeni bračni supružnik ako mu je pravomoćnom presudom suda dosuđeno pravo na uzdržavanje.
Da bi izvanbračni partner ostvario pravo na obiteljsku mirovinu, izvanbračna zajednica mora trajati najmanje tri godine, odnosno kraće ako je u toj zajednici rođeno zajedničko dijete, piše Večernji list.
Kako su objasnili iz Zavoda za MIO, da bi netko bio zakonski priznat kao izvanbračni partner u ovom postupku, status je potrebno utvrditi sudskim putem jer se rješenje o nasljeđivanju, iako u njemu može biti navedeno da izvanbračni partner ima pravo na nasljeđivanje ostavštine, ne smatra dokazom.
Pravila u Republici Srpskoj
Pravo na obiteljsku mirovinu izvanbračni partneri ostvaruju i u Republici Srpskoj, ali u tom bh. entitetu zakon ne propisuje minimalno trajanje braka ili izvanbračne zajednice kao uvjet za ostvarivanje prava.
Iz Zavoda za MIO RS-a objašnjavaju da su uvjeti za ostvarivanje prava u osnovi isti za bračne i izvanbračne zajednice jer ih zakon tretira ravnopravno u pogledu mirovinskih prava.
Pravo na obiteljsku mirovinu bračni partner ostvaruje na temelju dokaza o postojanju braka, dok izvanbračni partner mora, osim dokaza o postojanju zajednice, priložiti i pravomoćnu sudsku presudu kojom mu je dosuđeno pravo na uzdržavanje.
Zakonom Republike Srpske nije propisano vremensko ograničenje u pogledu trajanja braka prije smrti osiguranika koje bi utjecalo na pravo supružnika na mirovinu. Čak i u slučajevima kada je brak sklopljen neposredno prije smrti osiguranika, postupak se vodi u skladu sa standardnom procedurom i zakonom.
Vrisak.info
