“Novi toplinski val već se stvara nad Atlantikom. Prema prognozama, u Portugalu i južnoj Španjolskoj temperature će ovog tjedna dosegnuti 43 °C. Francuska i zemlje Beneluksa pripremaju se za novi toplinski udar, dok se dijelovi središnje Azije već prže na temperaturama iznad 40 °C”, dramatično je upozorio regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu, dr. Hans Henri P. Kluge.
Zbog ove hitne i ozbiljne situacije, šef WHO-a za Europu sazvao je izvanredni sastanak na kojem su sudjelovali predstavnici 41 države članice, Europske komisije i civilnih udruga. Kako navodi Kluge, više od 130 sudionika jasan je znak da države ekstremne vrućine napokon počinju tretirati kao izvanrednu javnozdravstvenu krizu, a ne samo kao običnu vremensku prognozu.
Pitanje je bilo izravno: što smo naučili iz dosadašnjih toplinskih valova i jesmo li spremni za ono što tek dolazi?
Nacionalni planovi spašavaju živote
“Odgovori država pokazali su stvaran napredak, ali i propuste koje si jednostavno ne možemo priuštiti. Nacionalni akcijski planovi za obranu od vrućine doslovno spašavaju živote. Zemlje koje ih imaju reagirale su brzo i koordinirano”, istaknuo je Kluge.
Kao primjere dobre prakse naveo je Italiju, koja praćenjem smrtnosti u 45 gradova dobiva podatke u stvarnom vremenu, Španjolsku, koja surađuje s medijima u komunikaciji rizika, te Austriju, Belgiju i Francusku, koje su uspješno rasteretile zdravstveni sustav.
Manje od polovice država ima plan za ekstremne vrućine
Međutim, Kluge je upozorio na poražavajuću činjenicu i najveći propust u cijeloj priči.
“Najalarmantniji propust je taj što niti pola zemalja europske regije uopće nema nacionalni akcijski plan za zaštitu zdravlja od ekstremnih vrućina. Mnogi ljudi i dalje uopće ne prepoznaju da su osobno ugroženi, čak i kada se aktivira crveni alarm. Države su prijavile da im nedostaje klimatiziranih javnih skloništa, a poseban je problem spora birokracija – u nekim zemljama proglašenje toplinskog vala kasni zbog proceduralnih razloga, što ozbiljno usporava reakciju zdravstvenih službi”, oštar je direktor WHO-a.
Najranjiviji i dalje ostaju bez zaštite
Kluge naglašava da širom Europe domovi za starije, beskućnici i socijalno izolirani građani i dalje redovito ostaju izvan dosega pomoći te da zdravstvena infrastruktura mora postati otpornija na klimatske promjene.
Ipak, ističe kako je sastanak pokazao i jedan važan pozitivan pomak – države su konačno počele povezivati službe za izvanredne situacije, urbaniste te ministarstva zdravstva i okoliša.
WHO: Potrebne su hitne mjere i dugoročna priprema
“Ta koordinacija unutar vlada – izgrađena oko zajedničkog priznanja da je ekstremna vrućina prijetnja zdravstvenoj sigurnosti, a ne problem samo jednog sektora – jedna je od najvažnijih promjena koje smo vidjeli. WHO će sada prikupiti sve lekcije i staviti ih na raspolaganje za sve 53 države članice, a spremni smo pružiti i izravnu tehničku podršku svima koji žele ojačati svoje sustave. Sada radimo na dvije fronte: moramo hitno popraviti ono što je zakazalo proteklih tjedana prije nego što stigne novi toplinski val, ali i izgraditi zdravstvene sustave koji su dugoročno spremni za ekstremne vrućine”, zaključio je dr. Hans Henri P. Kluge.
Vrisak.info
