Američki ministar obrane Pete Hegseth šokirao je Europu izjavama da Amerika više nije “primarno usmjerena na sigurnost Europe.” Naglasio je da SAD neće slati vojnike u Ukrajinu i da “više neće tolerirati neuravnotežen odnos koji potiče ovisnost.”
S obzirom na to da je američka predanost globalnom miru od 1945. godine sada završena, što ova promjena znači za europsku sigurnost? Može li se Europa obraniti bez američkih vojnika, financiranja i obavještajne potpore, analizira britanski Telegraph. I signalizira li Trumpova administracija prelazak na multipolarni svijet, gdje bi globalna moć bila podijeljena u tri različite sfere utjecaja?
Novi američki ministar obrane Donald Trumpa preokrenuo je desetljeća vanjske politike kada je europskim saveznicima poručio da sada sami moraju brinuti o vlastitoj obrani. Ali, nakon više od 75 godina oslanjanja na SAD, može li se Europa obraniti sama? Hegseth je naglasio da SAD više nije “primarno usmjeren na sigurnost Europe” te da europske zemlje moraju više nego udvostručiti svoja ulaganja u obranu. Europske države moraju preuzeti većinu pomoći Ukrajini i jamčiti sigurnost Kijevu kako bi obuzdale ratobornu Rusiju u slučaju mirovnog sporazuma.
Rekao je: “Zaštita europske sigurnosti mora biti imperativ za europske članice NATO-a. Kao dio toga, Europa mora osigurati najveći dio buduće smrtonosne i nesmrtonosne pomoći Ukrajini.” Raniji nacrt njegovog govora sugerirao je da je htio otići još dalje i proglasiti da SAD više nije “primarni jamac sigurnosti u Europi. Nakon godina frustracije u Washingtonu zbog toga što Europa koristi američku zaštitu bez značajnijeg doprinosa, njegove su izjave pojačale strahove da bi se Trump sada mogao povući s kontinenta, ostavljajući Europu da se brani sama.
Američka vojna i ekonomska moć jamčila je europsku sigurnost više od 75 godina. NATO savez obećava da će svaka zemlja koja napadne neku europsku članicu NATO-a morati odgovarati najmoćnijoj vojnoj sili koju je svijet ikada vidio. Takvo zajamčeno osiguranje omogućilo je europskim nacijama da zanemare vlastitu sigurnost, sigurni da im Washington čuva leđa.
Ova američka zaštita bila je na vrhuncu tijekom Hladnog rata, ali je i dalje golema – SAD dominira NATO-om, koji uvijek vodi američki časnik
Ukupno, SAD ima više od 100.000 vojnog osoblja raspoređenog u Europi i najmanje 25 značajnih baza, poput RAF Lakenheatha i RAF Mildenhalla u Ujedinjenom Kraljevstvu. Taj vojni otisak podupire ostatak američke vojske, s 1,3 milijuna aktivnih vojnika i 800.000 rezervista.
Američki vojni proračun daleko je najveći na svijetu. On čini gotovo 40% svih globalnih vojnih izdvajanja i više je nego tri puta veći od onog njegovog najbližeg rivala, Kine.
Gdje su slabosti ako se SAD povuče?
SAD je toliko dominantan da su se druge nacije prirodno oslonile na njegovo vodstvo. Nijedna pojedinačna zemlja nije dovoljno moćna da popuni tu prazninu i preuzme odgovornost za obranu Europe, pa će strateške odluke morati donositi skupina europskih sila poput Britanije, Francuske i Njemačke. One, međutim, imaju vrlo različite prioritete i ideje, što može dovesti do sukoba.
Nijedna druga vojska ne može se boriti u mjerilu u kojem to može SAD. Zaštićene američkom zaštitom od kraja Hladnog rata, mnoge europske vojske smanjile su se do razine koju vojni analitičari posprdno nazivaju “bonsai vojskama.” Snažno reducirane, fokusirale su se na male, kratkotrajne operacije, umjesto na velike sukobe. Iako imaju širok spektar sposobnosti, one su plitke i ne mogu ih održavati dulje vrijeme.
Brzo bi se našle u problemima kada bi doživjele razmjere gubitaka vojnika, streljiva ili opreme kakve se vide na ukrajinskim bojištima.
Masa i brojnost nisu jedino što SAD pruža. NATO se oslanja na američko vojno znanje, opremu i ekspertizu kako bi podržao svoje snage i učinio ih koherentnom cjelinom. Ovi takozvani “omogućitelji” uključuju obavještajne podatke, logistiku, nadzor i ranu detekciju prijetnji.
U praksi to znači sve – od vojnih satelita do transportnih zrakoplova, tankera za nadopunu goriva u zraku, izviđačkih aviona i dronova.
Na primjer, tijekom NATO-ove misije u Afganistanu, europske zemlje su se uvelike oslanjale na SAD za opskrbu, bolnice, prijevoz i obavještajne podatke.
Može li Europa popuniti ove praznine? Trenutno ne. “Neke od ovih stvari mogu se popraviti, ali za to je potrebno puno novca i puno vremena – a Europljani nemaju ni jedno ni drugo,” kaže Ed Arnold, viši istraživač za europsku sigurnost pri Kraljevskom institutu za obrambene studije.
Hegseth želi da europske zemlje povećaju svoja izdvajanja za obranu s NATO-ovog standarda od 2% BDP-a na čak 5%.
Dio toga se već događa, tvrde europski čelnici. NATO je prošlog tjedna objavio da je potrošnja ne-američkih članica NATO-a porasla za petinu u 2024. godini. Istočne članice NATO-a, koje se posebno osjećaju ugrožene od strane Rusije, poput baltičkih država i Poljske, ubrzano se naoružavaju. Varšava sada troši više od 4% BDP-a na obranu. No, novac nije dovoljan bez motivacije i jasnog strateškog smjera.
Njemačka je 2022. godine najavila jednokratni fond od 83 milijarde funti kako bi modernizirala svoje sve starije oružane snage, no do danas se malo toga poboljšalo.
Što je s nuklearnim oružjem?
Britanija i Francuska imaju vlastite nuklearne arsenale, a prema NATO-ovom sustavu dijeljenja nuklearnog oružja, SAD je osigurao nuklearno oružje Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj za skladištenje i moguće korištenje.
Europa je također bila zaštićena pod širim američkim nuklearnim kišobranom.
PeteAko SAD promijeni svoj stav prema Europi, ključno će biti razjasniti što će se dogoditi s nuklearnim odvraćanjem. Međutim, stručnjaci ne vjeruju da će se nuklearna politika promijeniti.
Je li Trump ozbiljan?
Trumpova administracija poznata je po prijetnjama koje koriste kao pregovarački alat, ali europski čelnici ne bi trebali misliti da je ovo blef.
“I mislim da je ovoga puta stvarno. Hegsethove riječi bile su jasne i nedvosmislene,” rekao je Arnold.
Pitanje sada glasi: kako bi europsko vodstvo u obrani kontinenta moglo izgledati? Hoće li se SAD povući, smanjiti prisutnost ili jednostavno zauzeti pozadinsku ulogu?
Vrisak.info
