Iako u Bosni i Hercegovini djeluju četiri izdavatelja kvalificiranog elektroničkog potpisa, Porezna uprava Federacije priznaje samo dva, zbog čega su svi obveznici koji moraju predati godišnje porezne prijave dovedeni u dilemu – predati dokumente na šalteru ili kupiti novi elektronički potpis.
Digitalna transformacija tako se pretvorila u administrativni kaos. Umjesto elektroničkim putem, građani i gospodarstvenici koji nemaju elektroničke potpise koje priznaje Porezna uprava Federacije bit će prisiljeni godišnje prijave podnositi u papirnatom obliku.
Problemi s priznavanjem elektroničkih potpisa
Iako je Uprava za neizravno oporezivanje – UNO do sada izdala više od 22.000 elektroničkih potpisa, oni nisu prihvatljivi za Poreznu upravu Federacije, kao ni potpisi koje izdaje IDDEEA. Prednost je dana BH Pošti i privatnoj tvrtki Halcom d.d. Ljubljana, čime su gospodarstvenici vraćeni u doba šaltera, uz dodatni trošak.
“Koristim elektronički potpis Uprave za neizravno oporezivanje od 2022. godine i smatram kako bi nametanje obveze nabave drugog potpisa gospodarstvu stvorilo dodatne troškove, znajući da jedan potpis stoji oko 140 konvertibilnih maraka, a postoje tvrtke u kojima više osoba koristi isti potpis”, istaknuo je Almedin Kadrić, član Udruge poslodavaca FBiH.
Elektronički potpis kao izvor milijunskog profita
Potpis koji znači milijunski profit doveo je do rata priopćenjima između entitetske Porezne uprave, s jedne strane, i UNO-a te IDDEEA-e, s druge. Iz tih institucija tvrde kako jedino oni posjeduju međunarodnu certifikaciju za izdavanje elektroničkog potpisa u skladu sa zakonom, a u slučaju IDDEEA-e ta je usluga dostupna na više od 30 lokacija diljem Bosne i Hercegovine.
“Mogu već od siječnja koristiti i usluge kvalificiranog elektroničkog potpisa prilikom potpisivanja poreznih obrazaca kod Porezne uprave FBiH”, izjavio je ravnatelj IDDEEA-e Almir Badnjević.
Suprotno tim tvrdnjama, iz Porezne uprave FBiH navode kako nije točno da su svoj informacijski sustav prilagodili BH Pošti i slovenskom Halcomu, a ne državnim ovjeriteljima. Ističu i kako su više puta odgađali primjenu obveznog elektroničkog podnošenja poreznih prijava s elektroničkim potpisom, kako bi svi porezni obveznici imali jednake uvjete.
“Porezna uprava je kontinuirano nastojala uspostaviti integraciju s Upravom za neizravno oporezivanje, imajući u vidu da znatan broj poslovnih subjekata posjeduje kvalificirane elektroničke certifikate koje je izdala Uprava za neizravno oporezivanje. Čak je ponuđeno i tehničko rješenje primjenjivo na servise za integraciju i dopuštenu autorizaciju za korištenje e-usluga Porezne uprave, koje je bilo prihvatljivo za vanjsku tvrtku koja razvija softversko rješenje u UNO-u, no do uspostave suradnje nije došlo”, priopćili su iz Porezne uprave FBiH.
UNO upozorava na nespremnost Porezne uprave
Iz UNO-a, čiji elektronički potpis stoji 180 konvertibilnih maraka i vrijedi pet godina, tvrde kako je Porezna uprava nespremna te upozoravaju i na moguće kršenje propisa o zaštiti osobnih podataka od strane BH Pošte i Halcoma, čiji elektronički certifikati sadrže i jedinstveni matični broj korisnika.
“U prethodnim godinama Uprava za neizravno oporezivanje održala je više sastanaka s Poreznom upravom FBiH, uz pisanu i telefonsku korespondenciju. Svaki put je pojašnjeno što je potrebno prilagoditi u informacijskom sustavu kako bi porezni obveznici s kvalificiranim elektroničkim certifikatom UNO-a mogli isti koristiti i kod ove entitetske porezne uprave. Nažalost, do danas PU FBiH nije prilagodila svoj sustav na način kako je to zakonski predviđeno”, naveli su iz UNO-a.
“UNO koristi nešto starije tehnologije, ali sam dobio informaciju od ravnateljice IT sektora kako će se usvajanjem proračuna na razini Bosne i Hercegovine stvoriti pretpostavke da i oni uvedu elektronički potpis u takozvanom cloudu, dok ostali to već imaju riješeno”, dodao je Kadrić.
Rokovi i nada za dogovor
Rokovi za podnošenje poreznih prijava počinju teći 5. siječnja, a prilika za dogovor koji bi značio manje troškova i bržu prijavu je u ponedjeljak, kada je zakazan sastanak rukovodstva federalne i državne uprave. Ostaje pitanje slijedi li dogovor i prava e-era ili nova e-afera, prenosi Federalna.
Vrisak.info
