Kako je nakon sastanka kazao premijer Novalić, razgovarano je i o budućim potencijalnim mjerama u zdravstvu i u gospodarstvu.
– Bitno je da o ovome redovno razgovaramo s županijama, jer samo koordinirane mjere donose rezultate kakve želimo. Prisutne sam upoznao sa statistikom i kronologijom do sada donesenih mjera na nivou FBiH, jer svaki kanton zna svoje rezultate. Analizirali smo rezultate ekonomskih mjera Vlade FBiH. Naši su ključni ciljevi maksimalno sprječavanje širenja zaraze, kao i svaka moguća pomoć zdravstvu. Zdravstvene mjere ostavljamo struci, no podsjećam da je FBiH do sada mnogo uložila u zdravstvene i ekonomske mjere – kazao je Novalić, prenosi Fena.
Naglašava da bi u narednom razdoblju u FBiH, a preporuči je to i kantonima, trebalo promijenio karakter podrške i praćenja ekonomskih mjera i rezultata koje sa sobom nose.
– Ne bismo više govorili o grantovima, već o ekonomskim mjerama koje su aktivne i koje kroz povećanje gospodarske aktivnosti donose ravnotežu u proračune i socijalni sektor. Prije svega tu bismo govorili o investiranju u zdravstvo koje smo definirali zakonom o konsolidaciji zdravstva, koji je na parlamentu, piše hms. Također govorit ćemo koje su to vrijednosti u pregovorima sa Svjetskom bankom. Mi bismo svakako povećavali investicijsku potrošnju, mada zapadne ekonomije povećavaju široku potrošnju. Mi u našoj širokoj potrošnji nemamo veliki broj naših roba i s te strane nisu multiplikativne kao što je investiciona potrošnja – rekao je federalni premijer .
Ističe da investicijska potrošnja podrazumijeva radikalniju izgradnju autocesta, cesta i energetike, a to se preporučuje na federalnom i kantonalnom nivou.
– Povećali bismo jamstveni fond ukoliko bude potrošnja tog resursa. Zasad je to 500 milijuna, prva četiri su odobrena ovih dana. Mogli bismo govoriti i o regresiranju kamata, jer to je polučilo dobro iskustvo na Tuzlanskom kantonu i Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Mogla bi to uvesti i Federacija. Ulagali bismo i u nove lance vrijednosti, ono što izvozimo, poput mlijeka, mesa, itd, a uvozimo sirovinu, bismo mogli zatvoriti taj lanac vrijednosti po vertikali, da to bude generator zapošljavanja – objasnio je.
Naglašava i da podrška zapošljavanju neće izostati.
– Mi sada imamo minus 12.700 uposlenih i to je naša prva briga. Naše mjere su bile fokusirane upravo na održivo zapošljavanje, jer to su istovremeno uplatioci obveza i potrošači, tako da ćemo svojim mjerama u zapošljavanju pokušati najmanje vratiti tih 12.700 i za to prilično mnogo novca stoji na raspolaganju. Morat ćemo i dalje pomagati, da ne kažem grant, sektore koji se u sljedećoj godini ne budu mogli podići, bez obzira bude li cjepiva ili ne. Vratili bi podršku kulturi, sportu i normalnim ljudskim aktivnostima jer posljedice koronavirusa na socijalnu sliku društva su i veće od ekonomskih – zaključio je Novalić.
