Bosna i Hercegovina je tijekom 2024. godine bila vodeća europska zemlja po udjelu doznaka iz inozemstva u bruto domaćem proizvodu (BDP), pokazuju najnoviji podaci Eurostata, europske statističke agencije.
Osobni transferi iz inozemstva u BiH iznosili su 7,6 posto BDP-a, što predstavlja najveći zabilježeni udio među zemljama Europske unije, EFTA-e i kandidatima za članstvo u EU.
Na karti koju je objavio Eurostat jasno je vidljiv snažan utjecaj osobnih transfera na gospodarstvo Bosne i Hercegovine, što potvrđuje visok stupanj ovisnosti domaće ekonomije o novcu koji u zemlju pristiže iz inozemstva.
Ovi transferi obuhvaćaju plaće, mirovine i druge oblike osobnih primanja građana koji rade ili žive izvan zemlje.
Udio od 7,6 posto BDP-a ima izravan učinak na potrošnju, kupovnu moć i socijalnu stabilnost velikog broja kućanstava u BiH.
Prema ranije objavljenim podacima, osobni transferi su u prethodnoj godini dosegnuli rekordni iznos od četiri milijarde i 167 milijuna konvertibilnih maraka.
Od toga su tekući transferi iznosili 1,52 milijarde KM, pri čemu najveći dio otpada na mirovine iz inozemstva, čak 1,39 milijardi KM. Ovi podaci dodatno naglašavaju važnost dijaspore za ekonomsku stabilnost zemlje.
U Europskoj uniji suficit osobnih primanja zabilježen je u samo devet država članica. Najveći suficit imala je Hrvatska, s 2,6 posto BDP-a, slijede Bugarska s 1,3 posto i Portugal s 1,2 posto BDP-a.
Suprotno tome, najveće deficite osobnih transfera u odnosu na BDP imale su Malta (-2,8 %), Cipar (-0,9 %), Belgija (-0,6 %), te Grčka, Španjolska i Francuska (svaka po -0,5 %).
Kada je riječ o zemljama regije, Srbija je tijekom prošle godine zabilježila doznake iz inozemstva u iznosu od 4,47 milijardi eura, što predstavlja 5,4 posto njezina BDP-a.
U Albaniji su osobni transferi iznosili 1,28 milijardi eura ili 5,1 posto BDP-a, dok su u Crnoj Gori dosegli 345 milijuna eura, odnosno 4,5 posto BDP-a.
Najmanji iznos doznaka u regiji zabilježen je u Sjevernoj Makedoniji, gdje su osobni transferi iznosili 310 milijuna eura, što čini oko dva posto BDP-a.
Podaci Eurostata potvrđuju da Bosna i Hercegovina ima najizraženiju ovisnost o doznakama iz inozemstva u Europi, što s jedne strane osigurava financijsku potporu velikom broju građana, ali s druge strane otvara pitanja dugoročne održivosti gospodarskog rasta.
Vrisak.info
