Sindikalni predstavnici i ekonomisti upozoravaju kako trenutačna situacija u Bosni i Hercegovini nije održiva zbog niza poskupljenja.
– Nekada smo barem nešto mogli planirati, a danas ne znam hoću li imati dovoljno za osnovne stvari do kraja mjeseca. Svaki odlazak u trgovinu je stres. Prije sam za 50 maraka mogla napuniti vrećicu osnovnim potrepštinama, a sada s tim iznosom jedva kupim kruh, mlijeko, ulje te nešto voća i mesa za djecu. Još kad čujem da nas u novoj godini čekaju nova poskupljenja, stvarno ne znam kako ćemo preživjeti – kaže nam sugovornica iz Mostara. Njezine riječi najbolje oslikavaju svakodnevnu borbu s kojom se suočava većina građana Bosne i Hercegovine.
alovi poskupljenja u proteklim godinama, posebno od početka pandemije koronavirusa, nisu poštedjeli apsolutno ništa – od osnovnih prehrambenih namirnica, preko goriva i režija do školskog pribora i lijekova. Sve što je nekad bilo dostupno, sada postaje luksuz za većinu obitelji. Dok plaće, mirovine i socijalni prihodi uglavnom tek minimalno rastu, a nezaposlenost i dalje ostaje alarmantno visoka, mnogi građani osjećaju da su prepušteni sami sebi. – Već sada biramo između toga hoćemo li platiti režije, kupiti hranu ili lijekove, a svaka nova godina donosi samo veće račune – govori umirovljenica iz Sarajeva.
Projekcije za 2025. dodatno zabrinjavaju. Očekuje se daljnje poskupljenje osnovnih proizvoda, usluga i energenata. Već sada, nakon duljeg razdoblja stagnacije, cijene jestivog ulja ponovno rastu. Prema riječima kupaca, cijena jedne litre viša je i do 70 feninga, što je značajan udarac na ionako tanke novčanike.
U jedinoj rafineriji ulja u BiH kažu kako razlog za posljednju korekciju cijena leži u nedostatku domaće sirovine, ali i u kretanjima na svjetskom tržištu, izvještava BHRT.
– Naša kompanija otkupi sve što domaći proizvođači proizvedu, ako je u skladu sa standardima poslovanja, ali to ne može zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta za jestivim uljem. Zato ovisimo o sirovini sa svjetskog tržišta. Osim toga, jestivo ulje je burzanska roba te, ovisno o burzi i stanju na svjetskom tržištu, varira i situacija na bosanskohercegovačkom tržištu i policama u našim trgovinama. Sada imamo situaciju da je cijena jestivog ulja na svjetskom tržištu u porastu, što se u određenoj mjeri odražava i na domaće tržište – navode iz tvrtke Bimal.
Osim ulja, kraj godine donio je i skuplje povrće na tržnicama diljem zemlje.
– Domaće povrće pomalo nestaje i onda je normalno očekivati da cijene budu skuplje, iako je i domaće bilo skupo. Paprika je pet maraka, uvozna, patlidžan šest – kaže za isti medij Olenija Trifković, prodavačica na tržnici. I mlinari su već najavili kako će cijene brašna rasti, i to čak za tri konvertibilne marke, pa bi vreća brašna s 25 KM poskupjela na 28 KM.
Kako su se cijene kretale, odnosno alarmantno rasle, najbolje pokazuje izračun makroekonomskog analitičara Faruka Hodžića. U svojoj analizi navodi kako su se za 100 KM u 2021. godini mogla kupiti 31,3 kilograma riže, a sada za isti iznos u košaru stanu tek 22,2 kilograma. Za isti iznos, 100 KM, danas se može kupiti 66,7 kilograma brašna, dok se prije tri godine moglo kupiti 91 kilogram brašna. Umjesto 7,4 kilograma junetine, sada se za 100 KM može kupiti samo 4,8 kilograma tog mesa. Koliko je poskupio krumpir, vidi se po tome što su se 2021. godine za 100 KM mogla kupiti gotovo 143 kilograma, dok se sada jedva može kupiti 50 kilograma.
Sindikalni predstavnici i ekonomisti upozoravaju kako trenutačna situacija nije održiva.
– Bez hitnih mjera, poput povećanja minimalne plaće i kontrole cijena osnovnih potrepština, sve veći dio stanovništva padat će ispod granice siromaštva – ističu stručnjaci.
Međutim, dosadašnji izostanak konkretnih poteza dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti među građanima. Za brojne građane Bosne i Hercegovine, poput sugovornice s početka teksta, život se sveo na borbu za osnovnu egzistenciju. – Planovi za budućnost? Samo želim proći mjesec, a da ne brinem što ću još morati preskočiti – zaključuje.
Vrisak.info
