Portal Redakcijske mreže Njemačke (RND) objavio je opširnu reportažu o životu u Hrvatskoj, “najmlađoj članici EU”. Pišu o korupciji i visokoj inflaciji, o oduševljenju EU i mladima koji napuštaju zemlju, javlja Deutsche Welle.
U reportaži na online portalu Redakcijske mreže Njemačke (RND) o životu u Hrvatskoj, “najmlađoj članici Europske unije”, autor Thorsten Fuchs napominje kako brojke pokazuju neupitan ekonomski napredak Hrvatske nakon jedanaest godina članstva u EU.
“Domaći bruto proizvod porastao je s gotovo 60 na dobrih 71 milijardu američkih dolara u 2022. godini, nezaposlenost je pala sa 17 na 6 do 7 posto, a godišnje plaće su gotovo jednako visoke kao u Poljskoj i Mađarskoj. Osim toga, zemlja dobiva golemu financijsku pomoć EU, 30 milijardi eura samo od 2021. do 2027. godine”, navodi se u tekstu.
Korupcija i “demokratska regresija”
Ali istovremeno se ukazuje i na korupciju kao veliki problem. “U proteklih osam godina premijer Andrej Plenković morao je smijeniti 30 ministara, većinu njih zbog optužbi za korupciju. Zemlja je tek na 56. mjestu u globalnom indeksu korupcije Transparency Internationala. Prema novom zakonu, zviždači koji citiraju iz istražnih dosjea suočavaju se s kaznom do tri godine zatvora. Prema novom istraživanju, 74 posto stanovništva nezadovoljno je smjerom u kojem se zemlja razvija”, piše RND.
Autor citira i Sonju Schirmbeck iz Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu. “Prema van se vlada predstavlja kao proeuropska i predana vladavini prava, ali na unutarnjem planu vidimo golemu demokratsku regresiju.” Stoga, koliko god bila sumorna slika koju građani imaju o svojim političarima, “mnogi su zadovoljni zbog činjenice da su dio Europe. Pogotovo s obzirom na vlastitu povijest”, navodi autor.
“Živimo bolje zahvaljujući Europskoj uniji”
Tako je i s vlasnicom frizerskog salona Ksenijom Jukčić. Njen 30-godišnji sin radi kao pomorski inženjer u Rotterdamu. “Europa? To je najbolje što nam se moglo dogoditi”, kaže. Zato što je njenom sinu omogućila bolji život.
Oduševljenje Europom pokazuje i Hana Zoričić, zamjenica Glavne državne rizničarke u Ministarstvu financija. Njena posljednja velika zadaća je bila priprema zemlje za uvođenje eura. “Dobro je biti dio ove velike obitelji koja se zove Europa. Uzbudljivo je sjediti za stolom i vidjeti kako nas druge zemlje i Europska komisija vide kao ravnopravne članice”, kaže ona.
Dodaje kako je imala različite ponude da radi kao savjetnica za velike firme, s puno većom plaćom, ali, kaže: “Ja nisam nikada ništa drugo željela raditi osim ovih velikih strateških projekata.”
Ravnodušnost u Zagrebu
No Europa je važna i u malom. Rodoljub i Višnja Džakula su vlasnici malog OPG-a na Baniji, proizvode ekološke i bio proizvode, uglavnom meso. “Ovdje živimo bolje zahvaljujući Europskoj uniji”, naglašava Višnja, ta joj je poruka važna.
Ali onda dodaje: “Problem koji imamo je hrvatska politika. Oni ne razumiju model koji trebamo za našu regiju.” Lokalno, regionalno, ekološki – to je njena vizija. U EU, posebice u Austriji, supružnici vide uzore i saveznike. A u Zagrebu ih dočekuje prije svega ravnodušnost, navodi se u tekstu RND-a.
Mladi razmišljaju o odlasku
Unatoč rastu standarda i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je ipak loša – cijene i stanovanja i općih životnih troškova stalno rastu, piše dalje njemački novinar. Navodi primjer Emanuela, 21-godišnjaka koji radi kao konobar i zarađuje 1000 eura mjesečno.
To na prvi pogled ne zvuči loše, ali mu na kraju ne ostaje puno kada samo stan plaća 550 eura. “Sve više mladih Hrvata stoga razmišlja o odlasku iz zemlje. Prema reprezentativnom istraživanju Zaklade Friedrich Ebert, koje će biti objavljeno na jesen, danas 40 posto više mladih razmišlja o iseljavanju nego prije šest godina.
Trend je već primjetan, nedavno je broj stanovnika pao na ispod četiri milijuna. I Emanuel želi otići, u Irsku ili Švedsku, jer je čuo da tamo svi govore engleski. Svi njegovi prijatelji misle tako, kaže Emanuel. I za 20 godina Hrvatska će biti prazna”, navodi se u tekstu njemačkog novinara Thorstena Fuchsa na portalu RN0D, prenosi Dnevnik.ba.
Vrisak.info
