Njemačka vlada je ukinula “ekspresno” dobivanje državljanstva, neće biti samo tako jednostavno u Njemačku doći i članovima obitelji… Na koga se to odnosi i što je sve odlučeno? Evo sažetka.
Što je odlučeno?
1. Spajanje obitelji
Njemačka vlada želi na dvije godine obustaviti spajanje obitelji za određenu skupinu izbjeglica koje su stigle u Njemačku. Iznimke bi bile moguće samo iz humanitarnih razloga, primjerice kod teških bolesti, piše DW.
U prvom koraku, vlada je u srijedu (28.5.) prihvatila prijedlog zakonske izmjene. O njoj još mora odlučivati Bundestag, dakle njemački parlament, u kojem većinu imaju stranke koje čine vladajuću koaliciju – CDU/CSU i SPD. Nakon toga izmjenu mora potvrditi i Bundesrat, parlament saveznih pokrajina.
Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) želi da zakon stupi na snagu još prije ljetne stanke u parlamentu. Nakon sjednice vlade ponovno je istaknuo kako su gradovi i općine preopterećeni prihvatom i integracijom izbjeglica. „Prvo: nema doseljavanja obitelji, to odmah donosi rasterećenje. Drugo: u svijetu se vidi da taj mehanizam više ne funkcionira kad se netko iz obitelji odluči na put – i to također donosi rasterećenje.“
2. Stjecanje državljanstva
Ubrzano stjecanje državljanstva nakon tri godine za posebno integrirane doseljenike više neće biti moguće. Odredba koju je uvela prethodna vlada (SPD, Zeleni i FDP) bit će ukinuta bez zamjene.
3. Službeno formulirani cilj: ograničenje migracije
Zakon o boravku bit će preformuliran. Pravni propisi više neće služiti isključivo upravljanju migracijom. Novi cilj bit će „upravljanje i ograničavanje migracije“.
Na koga se to odnosi?
Izmjene u pravu na stjecanje državljanstva tiču se svih koji žele podnijeti takav zahtjev. U budućnosti će uvjet biti najmanje pet godina neprekidnog boravka u Njemačkoj. Uz to je potrebno dobro poznavanje njemačkog jezika i stalno radno mjesto. U 2024. u Njemačkoj je državljanstvo steklo više od 200.000 osoba – najviše u posljednjih 25 godina.
Obustava spajanja obitelji odnosi se na osobe sa „subsidijarnom zaštitom“. To su izbjeglice koje ne ispunjavaju uvjete prema Ženevskoj konvenciji o statusu izbjeglica niti imaju pravo na politički azil, ali im u zemlji porijekla prijeti ozbiljna opasnost – primjerice zbog građanskog rata.
Subsidijarno zaštićene osobe imaju manja prava od osoba sa statusom izbjeglice. Tako je presudio i Europski sud za ljudska prava. U Njemačkoj trenutačno živi oko 388.000 osoba s tim statusom, većinom iz Sirije, ali i iz Afganistana i Iraka.
Što je do sada vrijedilo za spajanje obitelji?
U Njemačkoj su prvi put 2011. godine neke izbjeglice dobile status subsidijarne zaštite. Tada im bračni partner i djeca nisu smjeli doći. To se promijenilo početkom 2015. Nakon velikog priljeva izbjeglica iz Sirije sredinom te godine, njemačka vlada ponovno je obustavila spajanje obitelji.
Od 2018. postoji kvota prema kojoj mjesečno najviše 1.000 članova uže obitelji može dobiti vizu za Njemačku. Po zakonima, pravo na spajanje obitelji nikada nije postojalo – odobrenje ovisi o diskrecijskoj odluci nadležnih. Zahtjev se mora podnijeti u njemačkom diplomatskom predstavništvu. U 2023. i 2024. izdano je po otprilike 12.000 viza.
Kako vlada opravdava svoju migracijsku politiku?
CDU i CSU žele postići da manje ljudi dolazi u Njemačku kao izbjeglice. „Otvoreni smo za legalnu migraciju u naše tržište rada i društvo“, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Dobrindt u Bundestagu.
Ali kod tzv. „ilegalne” ili „neregularne” migracije – dakle kad ljudi dolaze bez kontrole – prema njegovim riječima, već su premašene granice opterećenja.
Odmah po stupanju na dužnost, Dobrindt je uveo pojačanu graničnu kontrolu i naredio da se čak i tražitelji azila mogu vraćati. Sada slijede nove mjere. „Naš je cilj ukloniti čimbenike privlačnosti koji su ljude potaknuli da dođu u Njemačku“, rekao je Dobrindt nakon sjednice vlade.
Koje kritike postoje na račun ovih mjera?
Zeleni i Ljevica protive se pooštravanju zakona, dok ekstremno desnom AfD-u te mjere nisu dovoljne. Zastupnica Ljevice u Bundestagu Clara Bünger govori o „početku migracijskog ledenog doba“. To će, kaže, „negativno promijeniti društvo i otežati ravnopravno i solidarno zajedništvo“.
„Zaokret u migracijskoj politici“ vidi kao „odustajanje od humanosti i ljudskih prava“.
Organizacija Pro Asyl obustavu spajanja obitelji naziva „zakonom o razaranju obitelji“. To je, navode, katastrofa za ljude koji su pobjegli pred ratom i progonima.
Majke, očevi i djeca i dalje moraju živjeti u strahu i opasnosti, obitelji ostaju razdvojene. Zatvaraju se legalni i sigurni putovi bijega. I Crkve odbacuju obustavu spajanja obitelji.
To je „etički krajnje upitno“ i negativno utječe na integraciju, rekao je hamburški nadbiskup Stefan Heße u novinskom intervjuu. Ustav, podsjeća, stavlja obitelj pod osobitu zaštitu.
Ima li i odobravanja?
Iako stručni savjet za integraciju i migraciju (SVR) kritizira obustavu spajanja obitelji, za planirano ukidanje stjecanja državljanstva nakon tri godine smatra kako ima smisla.
Po njihovom mišljenju, time se ispravlja dojam da je do njemačkog državljanstva previše lako doći. „Trenutno vrijedi pravilo po kojem se državljanstvo može steći brže nego stalni boravak. To se teško može objasniti i ne odgovara važnosti prava na državljanstvo”, rekao je predsjednik SVR-a Winfried Kluth za njemačke medije.
