Scenarij prosvjeda, blokada i prijetnji, koji se dogodio 10. srpnja na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH prilikom usvajanja Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, ponovio se i na sjednici Doma naroda koji je zakon ovoga tjedna potvrdio, piše Večernji list BiH.
Ovog puta prosvjedi su prerasli u nasilničke, a žrtve su bili novinari, ali i građani te prolaznici jer razvojačeni su pored zgrade Parlamenta Federacije BiH blokirali i glavnu prometnicu na Skenderiji, izazivajući višesatni prometni kolaps u Sarajevu.
U ozračju prosvjeda i stalnih pokušaja okupljenih predstavnika braniteljskih udruga probiti zaštitnu ogradu i policijsko osiguranje, izaslanici u Domu naroda raspravljali su o tekstu zakona te uputili na brojne nedostatke zbog kojih je, po mnogima, zakon neprovediv.
Ivo Tadić, izaslanik u Klubu Hrvata i predsjednik Odbora za branitelje, izjavio je kako ni jedna od braniteljskih udruga HVO-a nije sudjelovala u kreiranju ovakvog teksta zakona. Predstavnici Udruge razvojačenih branitelja HVO-a koji su bili na sjednici nisu ga demantirali.
Podsjetimo, nakon što je Vlada Federacije BiH odbila većinu predloženih amandmana zastupnika u Zastupničkom domu, pod pritiskom prosvjednika ovaj dom ih je prihvatio iako je dio njih kontradiktoran, a samim tim i neprovediv. Sa željom da dobije provedivo zakonsko rješenje, Dom naroda najprije je odbio amandmane koje je usvojio Zastupnički dom te usvaja zakon u izvornom obliku. A onda su na scenu stupile prijetnje predstavnika braniteljskih udruga.
Uz uvrede i psovke, izaslanicima su poručili da slijedi blokada cijele Federacije BiH te da nitko od njih neće izići iz zgrade Parlamenta Federacije BiH ako se izaslanici tog doma ne izjasne i o amandmanima Mahira Mešalića, zastupnika DF-a u Zastupničkom domu.
Izaslanici se nakon toga vraćaju u klupe i većinom glasova usvajaju i Mešalićeve amandmane. Među njima su i braniteljski dodatak te objava jedinstvenog registra u roku od 60 dana od stupanja na snagu zakona. Nakon što im je udovoljeno, prosvjednici su se razišli.
Prije toga su nakratko slavili pred zgradom Parlamenta Federacije BiH demonstrirajući još jednom silu pomoću koje su se izborili za zakon kakav žele. Je li on dosta dobar te, što je najvažnije, realan i provediv, pitanje je na koje nitko nema siguran odgovor.
Ono što je sigurno jest da su dva federalna doma usvojila različite tekstove zakona te će se njima, u skladu s procedurama, baviti zajedničko Povjerenstvo za usuglašavanje različito usvojenih tekstova zakona Parlamenta Federacije BiH, čije izvješće moraju prihvatiti oba doma. Tek po završetku ovog procesa, a rok je kraj srpnja, zakon stupa na snagu. Primjenjivat će se od 1. siječnja 2019. godine.
Zakonom je propisano ukupno 15 prava razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji. Među njima je i pravo na mjesečni braniteljski dodatak. Za ostvarivanje ovog prava, kako je objasnio resorni ministar Bukvarević, propisane su četiri kategorije. U prvoj su razvojačeni branitelji s 57 godina života i tri godine sudjelovanja u oružanim snagama, u drugoj oni koji su navršili 60 godina života, s godinom provedenom u ratu, dok su u trećoj skupini branitelji stariji od 65 godina, a za koje nema ograničenja u pogledu dužine sudjelovanja u ratu.
U četvrtoj kategoriji su žene s minimalno 50 godina života, koje su u oružanim snagama bile najmanje godinu dana. – Sve ove kategorije moći će se prijaviti za braniteljski dodatak ako nemaju stalnih primanja i najmanje su godinu u evidenciji nezaposlenih – objasnio je Bukvarević.
Popis želja koje sadrži zakon je poprilično dug. O financijskoj težini zakona postoje tek procjene, ali i činjenica da Federacija BiH njime zadire u proračune nižih razina vlasti, županija i općina, zbog čega se očekuju dodatni problemi u njegovoj provedbi.
