Središnja Europa suočila se s nezapamćenim poplavama koje su opustošile regiju nakon obilnih kiša proteklog vikenda. Najmanje 16 ljudi izgubilo je život, a tisuće su ostale bez domova nakon što su poplave uništile infrastrukturu i domove od Austrije do Rumunjske. Katastrofa je još jedan podsjetnik na opasnosti koje donose klimatske promjene, a stručnjaci upozoravaju da će se ovakvi događaji samo intenzivirati u nadolazećim godinama.
Joyce Kimutai iz Grantham instituta pri Imperial Collegeu u Londonu istaknula je da je ‘katastrofalna kiša koja pogađa središnju Europu upravo ono što znanstvenici predviđaju kao posljedicu klimatskih promjena’. Naglasila je da smrtni slučajevi i šteta diljem Afrike i Europe jasno pokazuju koliko svijet nije pripremljen za ovakve poplave.
Sonia Seneviratne, klimatska znanstvenica s ETH Zürich, objašnjava da na pojavu ekstremnih padalina utječe niz čimbenika. Iako je poznato da topliji zrak može zadržati više vlage, nasilni pljuskovi ovise i o količini vode koja je dostupna za padanje, piše Guardian.
U slučaju središnje Europe, većina vodene pare koja je uzrokovala ove poplave došla je iz Crnog i Sredozemnog mora, koja su zbog globalnog zagrijavanja postala toplija. To je rezultiralo većom količinom isparavanja vode u atmosferu, što je dodatno pogoršalo intenzitet kiša.
Prema Seneviratne, svaka faza globalnog zagrijavanja donosi veće rizike. ‘Prosječno, intenzitet obilnih padalina raste za 7 posto za svaki stupanj globalnog zagrijavanja,’ izjavila je. ‘Sada imamo 1,2°C globalnog zagrijavanja, što znači da su prosječno obilne padaline 8 posto intenzivnije.’
Podaci potvrđuju rastući trend
Kimutai je također istaknula da su podaci meteoroloških stanica u posljednjih nekoliko desetljeća pokazali rastući trend intenzivnih kiša u zemljama poput Njemačke, Poljske, Austrije, Češke, Mađarske i Slovačke. Od 1950-ih godina, intenzitet rujanskih padalina u ovim zemljama znatno je porastao, što je još jedan dokaz da se klimatske promjene ne očituju samo kroz porast temperatura, već i kroz sve učestalije i snažnije oborinske epizode.
U Poljskoj, poplave su doslovno odnijele kuće, dok su lokalni mediji izvijestili o urušavanju mostova. Slični prizori mogli su se vidjeti i u drugim dijelovima regije. Češki spasioci koristili su helikoptere kako bi izvukli građane zarobljene u rastućim vodama, dok je u Austriji smrt vatrogasca tijekom spasilačkih akcija dodatno pogodila lokalno stanovništvo.
U Beču, glavnom gradu Austrije, kiša je poplavila autocestu i zatvorila nekoliko linija podzemne željeznice. Ironično, Beč je od 2005. godine domaćin najveće europske konferencije o vremenu i klimi, a znanstvenici koji su se okupljali na obalama Novog Dunava kako bi razgovarali o fizici klimatskih promjena, sada svjedoče kako su te iste obale poplavljene.
Klimatska ranjivost i prilagodba
Broj žrtava i razmjeri štete uslijed ovakvih poplava ovisi o spremnosti zajednica da se suoče s posljedicama ekstremnih vremenskih uvjeta. Iako su klimatske promjene globalni problem, odgovor na njih mora biti lokaliziran i prilagođen specifičnim potrebama zajednica. Znanstvenici već dugo pozivaju na veća ulaganja u prilagodbu ekstremnim vremenskim uvjetima, poput sustava ranog upozoravanja, izgradnje otpornije infrastrukture i programa podrške za žrtve.
Osim toga, naglašena je potreba za smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima. Sve dok svijet i dalje koristi naftu, plin i ugljen, ovakvi vremenski ekstremi će se nastaviti i postajati sve češći. Friederike Otto, klimatska znanstvenica iz Grantham instituta, naglasila je: ‘Jasno je da ni visoko razvijene zemlje nisu sigurne od klimatskih promjena. Sve dok svijet spaljuje naftu, plin i ugljen, obilne padaline i drugi vremenski ekstremi će se intenzivirati, čineći naš planet opasnijim i skupljim mjestom za život.’
Vrisak.info
