Negativni demografski trendovi u BiH su, nažalost, prisutni dugi niz godina, s razlikom u entitetima. Naime, u RS-u je već od 2002. prisutan prirodni pad broja stanovnika, dok u FBiH počinje u 2007. To znači da u BiH od 2007. godine imamo veći broj umrlih nego rođenih s izvjesnim razlikama u općinama i županijama.
Natalitet u BiH ide silaznom putanjom, potvrđuju to i podaci Zavoda za statistiku FBiH, što postavlja pitanje ima li izgleda za demografsku obnovu bh. društva. Broj novorođenih nastavio se smanjivati i u 2023., iako su trendovi u drugom dijelu krajem prošle godine dosta bolji u odnosu na početni, što se posebno odnosi na podatke za prosinac, kada su tri županije imale veći broj novorođenih od umrlih. Izdvajaju se BPŽ, SŽ i ZHŽ. Ipak, gledajući cjelokupnu 2023., samo je jedna županija imala veći broj novorođenih nego umrlih, i to ZHŽ, odnosno 826 novorođenih u usporedbi sa 770 umrlih.
Manje djece
Negativni demografski trendovi u BiH su, nažalost, prisutni dugi niz godina, s razlikom u entitetima. Naime, u RS-u je već od 2002. prisutan prirodni pad broja stanovnika, dok u FBiH počinje u 2007. To znači da u BiH od 2007. godine imamo veći broj umrlih nego rođenih s izvjesnim razlikama u općinama i županijama. Demografska slika BiH sve je crnja, statistički podaci o broju novorođene djece, kao i padu broja učenika u osnovnim i srednjim školama sve su nepovoljniji. Statistika pokazuje da je od 2017. broj novorođene djece u konstantnom padu. Tako je 2017. rođeno 30.200 djece, a pet godina poslije 26.687. Lani je u BiH rođeno 24.938 djece, a prema podacima Agencije za statistiku BiH, umrle su 34.434 osobe. Tijekom 2023. u BiH je sklopljen 16.451 brak, što u odnosu na 2022. pokazuje smanjenje za 2,01%. Tijekom 2023. razvrgnuto je 2259 brakova, što predstavlja povećanje od čak 13% u odnosu na 2022. Značajno je pao broj školske djece, ali i studenata. Tako je u školskoj 2023./2024. upisano 256.385 učenika u osnovne škole, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za gotovo 4000, odnosno 3952. Međutim, u odnosu na školsku 2017./2018., to je pad za 26.561 učenika. Broj srednjoškolaca u ovoj školskoj godini je 107.821, što je za 115 manje u odnosu na proteklu školsku godinu, a u odnosu na 2017./2018. za 16.327. Već desetljećima demografi upozoravaju da konstantno bilježimo negativan prirodni prirast. Prošle godine preminulo je 25.807 osoba, a rođene su 18.344 bebe. Prosječna dob umrlih je 77 godina. Taj prosjek 2013. bio je 73 godine. Istraživanja predviđaju da će do 2060. godine BiH imati samo 1,7 milijuna stanovnika. Gotovo polovina stanovništva, kako se to procjenjuje, imala bi više od 65 godina. Ministrica obitelji, mladih i sporta RS-a Selma Čabrić kazala je kako se u RS-u od 2004. radi na prepoznavanju problema pada fertiliteta i demografskih kretanja koji su nepovoljni za ljude u BiH. – Nakon niza uvedenih mjera koje se tiču i pronatalitetne politike, nismo nešto zadovoljni ishodom zato što statistika kaže da ljudi žele imati djecu, ali neke druge okolnosti utječu na to da se oni ne odluče na osnivanje svoje obitelji. Radi se o socioekonomskim prilikama i o tome da im radno mjesto nije sigurno nakon ostanka u drugom stanju i povratka s rodiljskog dopusta. Jednostavno, prihodi nisu dovoljni da bi to bio život dostojan čovjeka u 21. stoljeću – kazala je Čabrić na nedavno održanoj prezentaciji istraživanja demografskih obrazaca u BiH i njihovim posljedicama na društveno okruženje i razvojne potencijale na državnoj, entitetskoj i lokalnoj razini održanoj u ožujku u Mostaru u organizaciji WFD-a, prenosi Večernji list.
Razne mjere
Niska razina nataliteta posljedica je dugogodišnjeg zanemarivanja demografskih problema koje prvenstveno ignoriraju vladajuće strukture. Darivanje svakog novorođenog djeteta, sufinanciranje postupka izvantjelesne oplodnje, subvencioniranje boravka djece u vrtićima, osiguravanje besplatnih udžbenika za prvašiće, besplatan prijevoz učenika, stipendije… To su pronatalitetne mjere kojima lokalne zajednice pokušavaju stimulirati natalitet, odnosno motivirati bračne parove da proširuju svoje obitelji. Međutim, demografi upozoravaju da novac svakome dobro dođe, ali da novčane mjere definitivno neće popraviti natalitet. Objašnjavaju da su, u ovom pogledu, bitne dvije mjere koje bi, dugoročno, mogle dovesti do poboljšanja trenutačne situacije. – To su siguran i dobro plaćen posao za majke te veća dostupnost i, po mogućnosti, besplatni vrtići. Kad kažemo dobar posao, misli se na posao koji nije na određeno vrijeme i da žena ne zarađuje minimalac – kaže za Srpskainfo profesor demografije Stevo Pašalić. Prema njegovim riječima, ništa se ne može učiniti preko noći, posebno zato što je naše tržište rada i dalje nerazvijeno. Ne negira da novčana davanja ne dođu dobro, ali nisu presudna da se netko odluči na proširenje obitelji. – Pronatalitetne mjere u lokalnim zajednicama su prilično ujednačene i to je ono što općine i gradovi mogu s obzirom na to da se pronatalitetna politika kreira na državnoj razini – kaže Pašalić.
Vrisak.info
