Hrvatska je bogatija za još jednu kapelu, ali ne u Hrvatskoj, nego u Svetoj zemlji! Točnije, nedaleko od Betlehema, na tzv. Pastirskim poljanama. Projekt je to koji je prije pet godina započeo kao ideja franjevca konventualca fra Tomislava Glavnika, trenutačnog ravnatelja Hrvatskog Caritasa, a nositelji projekta od 2020. su Samostan Svetog Duha iz Zagreba, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i franjevačka kustodija Svete zemlje. A protekloga tjedna služena je i prva misa u hrvatskoj kapeli na Pastirskim poljanama.
Za hodočasnike iz cijelog svijeta
– Bila je to intimna, skromna i mala misa zahvalnica za uski krug suradnika, posebno radnike, autora unutarnjeg uređenja Iliju Skočibušića i njegove suradnike, hrvatske svećenike i redovnike koji rade i djeluju u Svetoj zemlji, bila je i naša veleposlanica u Tel Avivu Vesela Mrđen Korać i nekoliko vjernika iz lokalne betlehemske župe. Bilo je emotivno nakon pet godina od početka priprema i radova – rekao je fra Tomislav Glavnik, inicijator i koordinator izgradnje kapele hrvatskih svetaca i blaženika, čiji je ugaoni kamen, na kojemu je Stepinčevo geslo “In te Domine, speravi”, uzet od zagrebačke katedrale i blagoslovljen 10. veljače 2020. Inače, radovi na kapeli započeli su 22. svibnja 2022., a završili 23. srpnja 2024.
– Zahvalu upućujem Vladi Republike Hrvatske i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova na financijskoj podršci za građevinsku izgradnju kapele na Betlehemskim poljanama! Hvala dobročiniteljima, pojedincima, župama u domovini i svijetu za molitvenu i financijsku podršku za unutarnje uređenje, iskreni vjernički osjećaj zajedničkog i usmjerenog djelovanja sve do dovršetka – kaže Glavnik, posebno zahvaljujući autoru i realizatoru unutarnjeg uređenja akademskom kiparu Iliji Skočibušiću i njegovom suradniku Hrvoju Ljubiću, akademskom slikaru i grafičaru, na izvedbi replike reljefa u srebru Majke Božje od Kamenitih vrata, tvrtki Bokart Glass iz Dugog Sela na vitrajima, tvrtki Mundus Viridis iz Gradeca na klupama, kamenoklesarskoj radionici Marić iz Tomislavgrada na ostvarenju oltara te Borisu Pokosu na izradi zvijezda lijevog reljefa.
– Koncepcija prostora omogućuje prihvaćanje većeg broja hodočasničkih skupina iz cijeloga svijeta i lokalne kršćanske zajednice, koji će se izmjenjivati u želji slavljenja Presvete euharistije. Prostor raspolaže s 250 sjedećih mjesta na 350 četvornih metara – kaže Glavnik, dodajući kako je misao vodilja unutarnjeg uređenja bila činjenica da su “nekoć pastiri, ti jednostavni ljudi, dobili poziv poći u Betlehem vođeni evanđeoskim glasom i pohoditi mjesto gdje je rođen Isus”.
– Držimo ih prvim hodočasnicima. Na identičan način blaženici i sveci našega naroda kao novovjeki pastiri poslušni glasu Božjem, vođeni Duhom Svetim hode prema Kristu da dođu k vječnom svjetlu u Očev dom i vječnost – objašnjava Glavnik i dodaje kako su plodovi ovoga djela jačanje vjere i donošenja nade kršćanima u Svetoj zemlji da se ne osjećaju sami, blizina ljudima koji trpe, uvećana ljubav prema Isusovoj domovini, narodno zajedništvo, predstavljanje duhovne, svetačke, umjetničke i kulturne baštine našega naroda, navodi Večernji list BiH.
Nada za ostanak
– Preko Pastirskih poljana godišnje prijeđe četiri milijuna hodočasnika i to je mjesto na koje hodočaste i rimokatolici i katolici i pravoslavni i protestanti. Neki biraju mjesta na koja će doći, a ovo izabiru svi. Velika je potreba vjernicima slaviti euharistiju, osobito nama katolicima, a u Betlehemu nema toliko mjesta, pa je i to dodatna pogodnost. A ovo je bila i velika poruka lokalnom stanovništvu, kršćanima i ljudima u Betlehemu, na Zapadnoj obali kao znak nade, jer smo prepoznati kao ljudi koji se nisu dali smesti i uplašiti, nego smo radili kontinuirano na tome projektu.
Tako da su i oni sami spoznali kako ovdje valja ostati, premda teško žive, pogotovo s aktualnim ratnim sukobom na Bliskom istoku. Kršćanske obitelji iznova napuštaju Betlehem, a mi im želimo dati nadu da treba ostati u svojim domovima, čekati i moliti za mir, koji će se vratititi, da bi se vratili hodočasnici i da bi se vratio život u normalu. I tu Crkva ima jako veliku ulogu.
Posebno franjevci u Svetoj zemlji, koji su pravi apostoli ljudske blizine, Božje riječi, karitativnog i socijalnog djelovanja – kaže Glavnik dodajući da Sveta zemlja nisu samo kapele i sveta mjesta, nego živi ljudi, tj. naša braća i sestre.
– Bio je to pothvat s mnogo napora, truda, vjere i snova, mnogo podrške s raznih strana, od običnih ljudi do skupina, napose redovničkih zajednica – veli fra Tomislav Glavnik, dodajući kako je u tijeku dovršenje i opremanje i palestinske i španjolske kapele.
Vrisak.info
