“Palmer i Eichhorst su ponudili radikalno rješenje u korist hrvatske strane. Čović je to odbio, ne znam iz kog razloga, ispalio je Izetbegović vrijeđajući zdrav razum gledatelja, piše u redakcijskom osvrtu Hrvatski Medijski Servis. Zašto bi bilo tko, pri zdravoj pameti, odbio nešto što mu pogoduje? Valjda odbijate ono što vam ne pogoduje.
Upitan o nastavku pregovora (o izmjenama izbornog zakona) uz asistenciju međunarodne zajednice, Izetbegović je, za sarajevsku tv, otkrio i kako “im je poručeno da prije 2025. godine inozemni medijatori vjerojatno neće sudjelovati u pronalasku rješenja”.
“Procjena je da će se pregovori nastaviti 2025. godine i da međunarodni predstavnici u tome neće sudjelovati, kazao je Izetbegović, koji je o izmjenama Izbornog zakona govorio kao da se radi o svemirskom programu koji može pričekati nekoliko godina, a ne pitanju o kojem ovisi opstanak države.
-Žele, kaže Izetbegović, misleći na Hrvate, zadržati mehanizam blokade u FBiH i ostvariti maksimalističke zahtjeve o Predsjedništvu BiH, a da ništa ne žrtvuju. Hrvatski maksimalistički zahtjevi, za Izetbegovića su, birati svog predstavnika u Predsjedništvo BiH, a da bi se poštovalo to njihovo ustavno pravo oni, Hrvati, bi po njemu trebali nešto žrtvovati. Vjerojatno neko drugo pravo. Upita li se, on ili bošnjačka javnost, što su Bošnjaci spremni žrtvovati da biraju svog predstavnika u državni vrh?
Pravo Hrvata da kao ravnopravan narod suodlučuju u izvorno hrvatsko-bošnjačkoj Federaciji, lider SDA naziva blokadom. Blokada je, dakle, po Izetbegoviću, hrvatsko spriječavanje Bošnjaka da mimo njih sami odlučuju o pitanjima o kojima po Ustavu trebaju ravnopravno odlučivati.
“Merhametli” Izetbegović sugerira i kako bi Hrvati trebali prihvatiti da im Bošnjaci i dalje biraju člana Predsjedništva, kao što su Bošnjaci izabrali kandidata HDZ-a Zdravka Maroševića za načelnika Vareša, u kojem su Bošnjaci većinsko stanovništvo. I to bi po njemu bilo “legitimno”.
“Pitanje je šta je legitimno, a šta ne. Naravno da se zalažemo za legitimne predstavnike. Treba postaviti drugo pitanje. Bošnjaci su, recimo, u Varešu, gdje je počinjen ratni zločin u Stupnom Dolu, izabrali HDZ-ovog načelnika. Tu se HDZ ne buni, ali je problem Komšić. Ljudima treba dati šansu da biraju kvalitetne i dobre ljude”, navodi Izetbegović.
Lider SDA je, promovirajući vlastito tumačenje legitimiteta, koje nema veza s stvarnim značenjem ovog pojma “provukao” još jednu laž- da su Bošnjaci izabrali kandidata HDZ BiH za načelnika Vareša. Istina je, naime, da se bošnjačko biračko tijelo podijelilo između kandidata SDA i kandidata SBB-a, pa je kandidat HDZ-a zato pobjedio, a ne zato što su za njega glasovali Bošnjaci. Spomenuo je Izetbegović zločin HVO-a u Stupnom dolu, ali je prešutio da je gotovo sve Hrvate iz Vareša protjerala njegova tzv. Armija RBiH, popalila im i opljačkala kuće i mnoge oslobodila života, da su prije rata Hrvati u toj općini bili većinsko, a sada su manjinsko stanovništvo.
No, posebnu pozornost privlači Izetbegovićevo tumačenje legitimiteta, gdje lider SDA u istu ravan stavlja načelnika općine, s članom državnog Predsjedništva. Pri tom zanemarujući da se na lokalnoj razini ne biraju tri načelnika, iz tri naroda, već jedan, za razliku od Predsjedništva BiH u kojem Hrvat, Bošnjak i Srbin, po Ustavu, trebaju reflektirati političku, izbornu volju, tri konstitutivna naroda.
Za Izetbegovića legitiman nije, dakle, onaj kojeg izabere narod kojeg treba predstavljati, već onaj koji je dobar, kvalitetan, po mjeri onih koji ga nameću drugom narodu. Kako je Željko Komšić za Bošnjake primjer dobrog, kvalitetnog Hrvata, onda je on, po Izetbegovićevom tumačenju, legitiman. Ova Izetbegovićeva definicija naravno ne važi univerzalno. Recimo Bošnjaci u Vladi RS za Izetbegovića nisu legitimni iako su dobri, kvalitetni, pa mjeri Srba.
I tako red laži, red obmana i podvala. Ukratko fake news u produkciji Bakira Izetbegovića.
Vrisak.info
