Prema službenoj statistici, u Bosni i Hercegovini pretprošle godine registriran je 26.451 porod, na svijet su djecu donijele četiri djevojčice mlađe od 15 godina te 593 majke starosti od 15 do 19 godina, piše Večernji list BiH.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2023. najmlađa majka imala je samo 13 godina, tri su imale po 14 godina, 15 njih rodilo je u dobi od 15 godina, njih čak 40 imalo je u trenutku poroda 16 godina.
Čak 86 djevojčica sa 17 godina postalo je majka. Dakle, 145 maloljetnica 2023. u BiH postalo je majka. Postotak maloljetničkih poroda u RS-u posljednjih se godina kreće ispod 1 posto, a u 2023. registrirano je 0,31 posto maloljetničkih poroda.
U RS-u je pretprošle godine registriran 8401 porod, od čega je u najvećem postotku, 46,3 posto, starost rodilja bila od 19 do 29 godina. Kad se u obzir uzme spomenuti postotak, nije teško izračunati da je 26 rodilja bilo mlađe od 18 godina.
Raniji podaci iz UKC-a RS-a pokazuju da djecu na svijet donose i djevojčice od 13 godina, a da među onima koje odluče prekinuti trudnoću ima i petnaestogodišnjakinja.
Prema podacima Instituta za javno zdravstvo, najviše registriranih prekida trudnoće je u starosnoj dobi od 29 do 38 godina – 51,7 posto, a kod maloljetnica 0,53 posto.
Samo u UKC-u RS-a u 2023. je urađeno 170 pobačaja, među kojima su bile i tri maloljetnice. Liječnici naglašavaju da mladi sve ranije stupaju u seksualne odnose te da nisu svjesni rizika od neželjenih trudnoća, do kojih može doći i prilikom samo jednog spolnog odnosa.
– S druge strane, zbog nezrelosti i nezavršenog razvoja organizma trudnoće maloljetnica su visokorizične. Kao komplikacije najčešće se javljaju anemija, povišen krvni tlak, anomalije ploda, poremećaji usađivanja posteljice i položaja ploda. Tu su i manja tjelesna masa ploda, prijevremeni porodi, komplikacije poroda i veća učestalost završavanja poroda carskim rezom, infekcije poslije poroda, postporođajna depresija te neprihvaćanje djeteta. Psihosocijalni problemi ovakvih trudnoća ne smiju se zanemariti – naglašavaju ginekolozi.
Večernji list je provjerio kakvo je stanje po pitanju maloljetnih majki u SKB-u Mostar.
– Broj maloljetnih majki u SKB-u u posljednjim godinama je u padu i nije toliko zabrinjavajući kao u nekim dijelovima zemlje. Rekordna nam je bila 2022. godina s 11 porođaja majki koje su imale od 15 do 19 godina i samo u 2023. godini bila je rodilja mlađa od 15 godina – kazala nam je prof. dr. sc. Vajdana Tomić, dugogodišnja predstojnica Klinike za ginekologiju i porodništvo SKB-a Mostar.
Iz podataka koje nam je dr. Tomić ustupila vidljivo je da je u 2020. godini u SKB-u Mostar bilo 1740 poroda, od kojih je 10 rodilja bilo starosti od 15 do 19 godina.
Sljedeće godine broj poroda iznosio je 1839, a također 10 rodilja bilo je starosti između 15 i 19 godina.
Godine 2022. u SKB-u Mostar rodilo je 1855 žena, a njih 11 bilo je starosti između 15 i 19 godina. Sljedeće godine broj poroda iznosio je 1852 i te godine jedna je rodilja bila mlađa od 15 godina, dok je njih 9 bilo u dobnoj skupini od 15 do 19 godina.
Prošle godine broj poroda iznosio je 1947, a također 9 majki bilo je starosti između 15 i 19 godina. Korijen problema maloljetničkih trudnoća, prema mišljenju sociologa, potječe iz obitelji. To su najčešće djeca iz obitelji gdje je briga o njima jako slaba i gdje je u tom najosjetljivijem tinejdžerskom odrastanju potrebna velika vještina da se djecu usmjeri na pravi put. Potrebno je s njima razgovarati, steći povjerenje.
Danas mnoge obitelji to ispuštaju iz vida zbog utrke da prežive i zarade. I medijski sadržaj može biti jedan od poticaja na maloljetničku trudnoću. Problem je i dostupnost različitih sadržaja na internetu.
Vrisak.info
