Bosna i Hercegovina ima iznimne prirodne resurse za poljoprivredu, kao što su plodno zemljište, povoljni klimatski uvjeti i vodni resursi. I uz to, poljoprivreda i prehrambena proizvodnja u državi suočavaju se s brojnim izazovima, pa i ne čudi što se svake godine smanjuje proizvodnja i što hrana na trpeze bh. stanovnika stiže iz Italije, Njemačke, Poljske… Istina, dio hrane iz BiH završi i na susjednim, pa i daljim tržištima, ali je to zanemariv postotak kada vidimo koliko se hrane uveze.
Kada je riječ o mesu, BiH je tijekom prošle godine izvezla mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti većoj od 525,2 milijuna maraka, dok je godinu dana prije izvoz iznosio 431,8 milijuna maraka. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, tijekom prošle godine na domaće je tržište stiglo 75,7 milijuna kilograma mesa, dok je istodobno iz Bosne i Hercegovine izvezeno 9,6 milijuna kilograma.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje, najviše je stiglo goveđeg mesa, i to 35,7 milijuna kilograma, za što je plaćen 303,1 milijun maraka. Najviše tog mesa protekle je godine uvezeno iz Italije. Slijedi uvoz svinjskog mesa s 21,3 milijuna kilograma u vrijednosti od 133 milijuna maraka.
– Kada je riječ o izvozu, na inozemno tržište BiH je plasirala najviše piletine, a kako pokazuju statistike, izvezeno je 8,5 milijuna kilograma ovog mesa čija je vrijednost bila 38,2 milijuna maraka – kazali su za Nezavisne iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Meso se, ističu iz Uprave za neizravno oporezivanje, najviše uvozilo iz Italije, Hrvatske, Srbije, Njemačke, Poljske, Slovenije, dok je Bosna i Hercegovina najviše mesa izvezla u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru. Kada je riječ o živim životinjama, tijekom prošle godine uvezeno je 15.939 tona u vrijednosti od 75,7 milijuna maraka, dok su izvezene svega 341.923 tone ukupne vrijednosti od 2,1 milijun maraka.
– Najviše se uvozilo goveda i svinja, i to iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Mađarske i Poljske, dok se najviše izvozilo peradi i goveda, i to u Crnu Goru te Srbiju – kazali su iz UNO-a BiH. Situaciju o uvozu prokomentirao je Dragan Šepa, tajnik Udruge poljoprivrede i prehrambene industrije pri Gospodarskoj komori Republike Srpske, koji je za Nezavisne rekao kako su analize pokazale da domaći proizvođači mogu proizvesti od 25 do 30 posto mesa, zbog čega je BiH prinuđena na uvoz crvenog mesa kako bi se zadovoljile potrebe stanovnika.
– Bosna i Hercegovina ima značajne količine piletine i ribe – kazao je dodajući kako se ovim mesom može podmiriti domaće tržište te da ima dovoljnih količina i za izvoz. – Domaći proizvođači su prepoznatljivi i na inozemnim tržištima i po kvaliteti te po količinama koje isporučuju – kazao je za Nezavisne Šepa ističući kako je afrička kuga, koja se pojavila u Republici Srpskoj, doslovno ugasila svinjogojstvo.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika, nedavno je komentirao kako je BiH postala ovisna o uvoznoj hrani te dodao da bi se rast cijena namirnica mogao obuzdati ulaganjem u proizvodnju domaće hrane.
– Postali smo ovisnici u uvoznoj robi i hrani. Država se nije potrudila zaštititi državnu proizvodnju, da možemo proizvodi barem 80 posto, kako je to bilo nekada prije. Mi smo malo iznad 20 posto potreba bh. tržišta. Ne kontroliramo tržište ni cijene – prokomentirao je ranije Bićo.
Zbog teškog stanja stručnjaci navode kako će rasti broj onih koji će odustajati od proizvodnje. Ishod sve većeg broja ljudi koji će odustajati od poljoprivredne proizvodnje je očekivan te je, ako se nastavi ovaj trend uništavanja domaće proizvodnje, sigurno da će rasti i broj onih koji će odustajati. Ljudi jednostavno nemaju sredstava kako bi mogli više i kvalitetnije raditi. Uklapaju se u ono što imaju, a zbog toga smo došli u situaciju da pada proizvodnja, zaključili su, dodajući da se nikome u Bosni i Hercegovini ne piše dobro nastavi li se pad proizvodnje kao što je praksa bila do sada.
Vrisak.info
