Omjer umirovljenika i radnika u Federaciji BiH nikad nije bio lošiji, a isplata mirovina u ovom bh. entitetu već odavno bi bila upitna da se razlika svaki mjesec ne osigurava iz proračuna Federacije BiH.
Uz to, bez proračunskih sredstava usklađivanje mirovina ne bi ni postojalo. Naime, da bi sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalno funkcionirao, na jednog umirovljenika potrebna su od tri do četiri radnika.
Najnoviji podaci pokazuju kako je u Federaciji BiH trenutačno omjer 1:1,19, odnosno na jednog umirovljenika dolazi nešto više od jednog radnika, prenosi Večernji list.
Prema podacima objavljenim u dokumentu “Informacija o stanju u mirovinskom sustavu” Federalnog ministarstva rada i socijalne skrbi, rast broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenika počeo je od 2019. godine.
U toj godini broj zaposlenika porastao je za svega 0,42 posto, dok je broj umirovljenika u istoj godini bio veći za 1,72 posto.
Još lošiji trend zabilježen je u pandemijskoj 2020. godini, kada je u Federaciji BiH došlo do pada broja zaposlenih za 2,18 posto, dok je uvjete za umirovljenje steklo 0,97 posto više osiguranika.
objavljenim podacima, u 2021. godini situacija ide u korist radnika jer je broj zaposlenih povećan za 2,57 posto, dok je broj umirovljenika porastao za 0,33 posto.
Međutim, u posljednje tri godine bilježi se kontinuiran rast broja umirovljenika u odnosu na broj zaposlenika. U 2022. godini zabilježen je rast broja zaposlenih u visini od 0,94 posto, dok je u isto vrijeme broj umirovljenika rastao za 1,08 posto.
Godinu poslije broj zaposlenih veći je za 1,14 posto, a umirovljenika za 2,42 posto.
Prošle godine trend je nastavljen te je u Federaciji BiH zabilježen rast broja zaposlenika za 1,36 posto, dok je u isto vrijeme ovaj bh. entitet dobio 2,08 posto više umirovljenika.
Dakle, posljednjih godina na svakog novog zaposlenog u Federaciji BiH dolaze i dva nova umirovljenika, što je dugoročno neodrživo.
Naime, mirovinski sustav u cijeloj BiH temelji se na načelu međugeneracijske solidarnosti, tj. načelu tekućeg financiranja, koji je u početnom obliku uvela još austrougarska uprava.
Dakle, da bi bio održiv, broj zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika trebao bi biti trostruko, odnosno četverostruko viši.
Realne brojke pokazuju kako to odavno nije tako. Krajem prošle godine u Federaciji BiH bila su 551.842 zaposlenika i 453.900 umirovljenika, što znači da je njihov odnos bio 1,22:1.
U Republici Srpskoj je 337.780 zaposlenika i 288.448 umirovljenika, što je odnos od 1,17:1.
Prema podacima UN FPA BiH (Agencija Ujedinjenih naroda), pretpostavke su da će do 2031. godine broj umirovljenika u ovoj zemlji biti veći za 96.167. Sve navedeno pokazuje kako je reforma mirovinskog sustava nužna.
Reforme i manje radnika
I dok jedni za trenutačne osiguranike predlažu mogućnost uvođenja dobrovoljnog mirovinskog osiguranja prilagođenog realnim željama i mogućnostima svakog čovjeka koji želi izabrati opseg i oblik mirovine, na osnovi rezultata svog rada i ne čekajući ničiju solidarnost da bi primao svoju mirovinu, drugi pak smatraju kako je za isplatu mirovina potrebno osigurati dodatne financijske poluge iz neizravnih poreza.
Zbog manjka broja radnika velik broj zemalja odlučio se na reformu mirovinskog sustava u smislu postupnog produljenja radnog vijeka, međutim, to za sada, prema informacijama iz resornog ministarstva, nije opcija u Federaciji BiH.
Vrisak.info
